Ćipe bi tri milijuna eura za film o ratu u Vukovaru. Struka se pobunila, HAVC ga poklopio: Scenarij ne postoji
Stipe Mlinarić Ćipe, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, najavio da će amandmanom na državni proračun za iduću godinu zatražiti za snimanje igranog filma ‘Trpinjska cesta’ o vukovarskim braniteljima i Blagi Zadri. Ustvrdio je da je film od HAVC-a dobio pozitivno mišljenje za scenarij. Međutim, u HAVC-u tvrde da scenarij za takav film nemaju. O traženju novaca političkim dekretom za film oglasilo se i Društvo filmskih redatelja i autora Hrvatske

Tri milijuna eura. Toliko je Stipe Mlinarić Ćipe, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, najavio da će amandmanom na državni proračun za iduću godinu zatražiti za snimanje filma ‘Trpinjska cesta’. Riječ je, kako je rekao, o igranom filmu o vukovarskim braniteljima i Blagi Zadri, zapovjedniku obrane na Trpinjskoj cesti.
'Na HAVC-u ne prolazi ništa o Domovinskom ratu'
Prema njegovim riječima, scenarij za taj film već je dobio pozitivnu ocjenu Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), ali novac potreban za snimanje još nije osiguran.
No odmah se nametnulo pitanje - koji je smisao postojanja HAVC-a i njegovih natječaja ako se novac za film dodjeljuje na temelju političke želje koalicijskog partnera stranke na vlasti? Obezvređuje li se time institucija za koju su se borili ljudi o kojima se planira snimiti film?
‘Nazovite HAVC pa ih pitajte zašto nema ovog filma ili zašto nema filma o Dubrovniku, Maslenici, Andriji Matijašu Pauku i Davoru Tomljenoviću Gavranu’, kazao nam je Mlinarić.
Na našu opasku da je prvi preduvjet za snimanje filma da netko napiše scenarij i prođe proceduru HAVC-a, Mlinarić je rekao da ‘35 godina ne prolazi ništa što je tematika Domovinskog rata i da se onda na taj način demotivira ljude koji pišu takve scenarije. Pogledajte kakvi se sve filmovi snimaju’.

'Vrdoljak je rat vidio samo na televizji'
Naveo je da nije upućen u problematiku snimanja filmova, ali da zna kako u '35 godina nije snimljen nijedan ratni film u Hrvatskoj vrijedan spomena'.
‘Ne vjerujem da nemamo dobrih scenarista i redatelja koji bi mogli napraviti vrhunski film. Ne jedan, nego deset filmova o Domovinskom ratu. To se mora promijeniti’, kazao je Mlinarić kritiziravši pri tom ‘Generala’ Antuna Vrdoljaka, za koji je novac osiguran iz različitih javnih izvora, te kritiziravši ‘Broj 55’ Kristijana Milića.
‘Ma i sami znate kakav je “General” i kakve je ocjene dobivao. Pa Vrdoljak nije mogao snimiti ratni film kad je rat vidio valjda samo na televiziji. Nije isto kad film radi Stipe Majić Pipe, koji je cijeli rat proveo na ratištu. Što se tiče “Broja 55”, riječ je o jednom od boljih ratnih filmova, ali zato što je konkurencija mala. No, ako ste primijetili, u cijelom filmu nema zvijezde petokrake, a u Kusonjama je JNA bila ta koja je napadala. Ja sam to gledao svojim očima’, kazao je Mlinarić.
Za scenarij serije 'Blago' odobreno je 8 tisuća eura
Chris Marcich, ravnatelj HAVC-a, kazao je da je 2025. godine odobren zahtjev za razvoj scenarija četverodijelne igrane serije radnog naziva 'Blago', o životu i smrti heroja Blage Zadre. Kao autori prijavljeni su Stipo Majić i Marko Hrenović, kao producent Udruga Artizana, a kao redatelj naveden je Branko Ištvančić.
Istaknuo je da je 'projekt procijenjen kao solidno produkcijski postavljen i sadržajno vrlo korektan te da mu nedostaje malo suptilnosti i nijansiranja'.
'Faza razvoja idealna je da to sjedne na svoje mjesto. Za daljnji razvoj dodijeljeno je osam tisuća eura. Ovom dodjelom pretpostavljalo se da će se projekt predstaviti televiziji radi proizvodnje. Vjerujem da bi to bilo interesantno HRT-u, ali do te faze nije došlo. Očito taj scenarij još nije sazrio', rekao je Marcich.
Što se tiče igranog filma, naglasio je da za njega nisu imali nikakvih prijava.
'Scenaristi Stipo Majić i Marko Hrenović 2020. godine prijavili su film "Blago Zadro" za razvoj scenarija. Producent je bio Amico studio, ali sredstva im nisu odobrena. Amico studio u međuvremenu je izbrisan iz sudskog registra', kazao je Marcich.
Naveo je da je sličan projekt prijavljivan i ranijih godina, kada je redatelj trebao biti Kristijan Milić, a scenaristica Slavica Šnur. Taj projekt, koji je trebao biti televizijska serija u produkciji Interfilma, nije prošao nakon što je predstavljen HRT-u jer se radilo o prilično skupom projektu.
'Ne' političkom dekretu za pojedini film
Jasna Nanut, scenaristica i redateljica te predsjednica Društva hrvatskih filmskih redatelja, kazala je da je HAVC, kao krovna institucija koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske radi financiranja audiovizualnog stvaralaštva, svojim djelovanjem višestruko pokazao da su temeljni preduvjeti za uspješno funkcioniranje kinematografije poštovanje procedura i sufinanciranje projekata putem javnih natječaja, na kojima o njihovoj kvaliteti odlučuje struka, a ne politika.

‘Oštro se protivimo zahtjevu Domovinskog pokreta, iz kojeg proizlazi namjera da se proizvodnja jednog konkretnog filma osigura de facto državnim dekretom jer smatramo da takav pristup dovodi u pitanje samo postojanje HAVC-a te u konačnici šalje poruku da pojedinci koji u danom trenutku raspolažu polugama političke moći smatraju kako mogu nesmetano zaobilaziti institucionalne procedure.
Budući da je, prema izjavama predstavnika Domovinskog pokreta, projekt već pozitivno ocijenio HAVC, ne vidimo razlog zbog kojeg se prijavom na jedan od redovitih natječaja ne bi pokušalo osigurati sredstva za njegovu proizvodnju’, navela je Nanut.

Heroji zaslužuju film, ali ne na ovakav način
Danilo Šerbedžija, redatelj i predsjednik Društva hrvatskih filmskih autora, kaže da Ministarstvo kulture na takve zahtjeve obično odgovara kako za to postoji HAVC. Zna, kaže, da je bilo pokušaja različitih političkih opcija da dobiju novac izravno, no odgovor je uvijek bio isti: sredstva treba tražiti preko HAVC-a, a odlučivanje odmaknuti od politike.
‘Ako netko odluči dati novac izravno iz proračuna, šalje se loša poruka - sve se može napraviti mimo struke, preko politike. Tu je najveća opasnost. Nije uopće dvojjbeno da heroji s Trpinjske ceste zaslužuju film. Problem je u tome što su ratni filmovi iznimno skupi. Takvi filmovi, ovisno o scenariju, traže dvostruko ili čak trostruko veće budžete od prosječnih hrvatskih filmova’, kazao je Šerbedžija.
Smatra da bi tri milijuna eura bilo dovoljno za snimanje takvog filma jer se proračun hrvatskog filma kreće oko milijun eura ili nešto više.
‘Možda bi autori tog filma trebali surađivati s HRT-om jer se na primjeru “Dioklecijana” pokazalo da HRT ima novca. S polovicom budžeta tog filma može se snimiti kvalitetan ratni film’, zaključio je Šerbedžija.
Izvor:tportal.hr











