DESET GODINA SISTEMATSKIH PREGLEDA BRANITELJA: Koliko je bolesti otkriveno i jesu li pregledi dostupni svima

Program preventivnih sistematskih pregleda počeo je u studenome 2016. godine. Ministarstvo hrvatskih branitelja u siječnju 2026. objavilo je da je u proteklih deset godina pregledano više od 140 tisuća branitelja. To je važan podatak o opsegu programa, ali sam broj pregleda ne odgovara na pitanje jesu li pregledi doveli do ranijeg liječenja i boljih zdravstvenih ishoda. Za takvu procjenu potrebni su podaci o tome što se dogodilo nakon pregleda.

HZJZ-ova detaljna statistika završava s prosincem 2024.

Najopsežniji javno dostupan skup podataka o nalazima u programu nalazi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U njemu piše da su do 5. prosinca 2024. u bazu sistematskih pregleda upisani podaci za 94.951 branitelja.

Ministarstvo je u siječnju 2025. navelo da je na pregledima bilo 123 tisuće branitelja, a godinu poslije objavilo je broj veći od 140 tisuća. Te novije objave potvrđuju rast obuhvata, ali ne donose usporedivu, ažuriranu razradu nalaza i ishoda za svih 140 tisuća pregledanih. Zato brojke o bolestima i preporukama iz HZJZ-ova izvješća treba vezati uz njegov presjek podataka, a ne ih predstavljati kao rezultate za cijelo desetljeće do 2026. godine.

Što znači 59.431 novootkrivena ili suspektna bolest?

HZJZ-ovo izvješće navodi ukupno 59.431 novootkrivenu ili suspektnu bolest i stanje. Najveći broj zapisa odnosi se na endokrine bolesti, prehranu i metabolizam – 22.397. Slijede bolesti cirkulacijskog sustava s 10.461 zapisom, probavnog sustava s 9.162, sustava mokraćnih i spolnih organa sa 7.952 te novotvorine s 1.332.

Ove brojke ne treba čitati kao 59.431 potvrđenu novu dijagnozu. Izvješće govori o novootkrivenim ili suspektnim stanjima i razvrstava ih prema skupinama bolesti. Za skupinu novotvorina koristi oznaku MKB-10 C00–D48, pa se 1.332 zapisa ne smije automatski prikazati kao 1.332 potvrđena zloćudna tumora.

HZJZ pritom upozorava da se podaci o pobolu tijekom provedbe programa nisu od početka bilježili na jednoznačno utvrdiv način. U izvješću se zato navodi da bi prikazane vrijednosti mogle biti i veće. To je važno ograničenje za tumačenje ukupnog broja nalaza.

Preporuka za obradu nije dokaz da je liječenje provedeno

HZJZ-ovi podaci pokazuju da je 43.246 pregledanih, odnosno 45,5 posto, dobilo preporuku za dodatne dijagnostičke pretrage. Preporuku za pregled, kontrolu ili daljnji specijalistički tretman dobilo je 48.830 osoba, odnosno 51,4 posto. Preporuku za promjenu životnih navika dobila je 53.121 osoba, odnosno 55,9 posto. Za 8.603 osobe, odnosno 9,1 posto, navedeno je da daljnji dijagnostički postupci nisu potrebni.

Te se kategorije mogu preklapati: jedan pregledani mogao je dobiti više preporuka. Najvažnije je da one bilježe preporučeni postupak, a ne njegov završetak. U objavljenom izvješću nema podatka koliko je ljudi obavilo preporučene pretrage, koliko je sumnji potvrđeno, koliko je osoba počelo liječenje ni u kojem su stadiju bolesti otkrivene.

To je važno i zbog formulacije „samo devet posto imalo je uredan nalaz”, koju su prenijele službene objave. U HZJZ-ovoj tablici 9,1 posto označava osobe za koje daljnji dijagnostički postupci nisu bili potrebni. U zasebnoj rubrici o trenutačnom zdravstvenom statusu HZJZ navodi da kod 33.142 pregledana, odnosno 34,9 posto, nisu zabilježena patološka odstupanja. Te dvije kategorije ne znače isto: rezultat bez patološkog odstupanja u toj rubrici nije isto što i odluka da daljnja obrada nije potrebna.

Pregledi se provode u svim županijama, ali opseg pretraga nije svugdje jednak

Za 2026. godinu Ministarstvo navodi suradnju s 35 zdravstvenih ustanova u svim županijama. To potvrđuje da program ima nacionalnu mrežu. Ministarstvo je objavilo i da je tijekom provedbe uputilo više od 300 tisuća poziva, ali nije navelo koliko je različitih osoba pozvano, koliko ih se odazvalo nakon prvog poziva ni koliki je odaziv po županijama. Bez tih podataka nije moguće izračunati pouzdanu stopu odaziva niti usporediti dostupnost među područjima.

HZJZ-ovo izvješće pokazuje i da sadržaj pregleda ovisi o mogućnostima pojedinih bolnica. Navode se EKG, rendgen srca i pluća, ultrazvuk abdomena i laboratorijske pretrage, uz dodatne pretrage za muškarce i žene. Ergometrija se, prema izvješću, provodila samo u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici „Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru, odnosno Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, pa su njezini podaci izostavljeni iz opće analize. Psihološka testiranja također su bila provedena u manjem broju bolnica i nisu prikazana kao nacionalno usporediv rezultat.

Dakle, podatak da ustanova postoji u svakoj županiji ne govori sam po sebi koliko je pregled dostupan svakom korisniku. Za procjenu stvarne dostupnosti nedostaju podaci o broju osoba koje ispunjavaju uvjete po županiji, odazivu, čekanju, udaljenosti do ustanove i razlikama u obavljenim pretragama.

Program pritom nije automatski pregled za svakog branitelja. U programu za 2026. navedene su ciljane skupine: branitelji s više od 100 dana u borbenom sektoru, dragovoljci i branitelji u teškoj materijalnoj i zdravstvenoj situaciji, kao i određene skupine njegovatelja i civilnih stradalnika.

Za 2026. objavljene su dvije različite planirane brojke

Postoji i neusklađenost u javno objavljenim planovima za 2026. godinu. U izvješću o sjednici Vlade 14. siječnja navedeno je da je za program osigurano 2,8 milijuna eura i da se planira 14.700 pregleda, uz 27 tisuća eura za izradu baze podataka. Osam dana poslije Ministarstvo je objavilo da su osigurana sredstva za oko 20 tisuća pregleda. U objavama nije objašnjeno je li plan naknadno izmijenjen ili se brojke odnose na različit obuhvat.

Obuhvat je mjerljiv, konačni učinak nije

Službeni podaci potvrđuju da je program obuhvatio velik broj branitelja i da su pregledi zabilježili brojne sumnjive ili novootkrivene nalaze te doveli do preporuka za dodatne pretrage i specijalističke kontrole. To su mjerljivi rezultati provedbe.

Za zaključak koliko je program pridonio ranijem liječenju i spašenim životima potrebni su dodatni podaci: konačne dijagnoze nakon upućivanja, vrijeme do obrade i početka liječenja te usporedba zdravstvenih ishoda. HZJZ-ovo izvješće za 2023. donosi podatke o pobolu i smrtnosti branitelja, ali ne izdvaja učinak sistematskih pregleda od ostalih čimbenika niti uspoređuje pregledane s usporedivom skupinom koja nije pregledana.

Dosad objavljeni podaci potvrđuju velik opseg programa i značajan broj nalaza koji su zahtijevali pažnju. Ne pokazuju, međutim, koliko je tih nalaza postalo potvrđenom dijagnozom i koliko su pregledi promijenili tijek liječenja.

Bez obzira na ograničenja dostupnih podataka, preventivni sistematski pregledi hrvatskih branitelja preporučuju se kao važna mjera ranog otkrivanja bolesti.

Izvori

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata — uključuje podatke o 94.951 pregledanom, 59.431 novootkrivenoj ili suspektnoj bolesti i preporukama. Branitelji_2024_(2025.07.04.).docx

• Ministarstvo hrvatskih branitelja, objava od 22. siječnja 2026. — više od 140 tisuća pregledanih, 35 ustanova i plan od oko 20 tisuća pregleda za 2026. branitelji.gov.hr

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo, objava od 23. siječnja 2025. — 123 tisuće pregledanih, više od 300 tisuća upućenih poziva i tada izneseni podaci o nalazima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

• Vlada Republike Hrvatske, Program preventivnih sistematskih pregleda za 2026. — ciljane skupine i plan od 14.700 pregleda uz 2,8 milijuna eura. Vlada Republike Hrvatske

• Ministarstvo hrvatskih branitelja, uvjeti i sadržaj besplatnog sistematskog pregleda; HZJZ-ov izvještaj o razlikama u raspoloživim pretragama među ustanovama.