Knin i Hrvatska slave 31. obljetnicu Oluje

Vojno-redarstvena operacija Oluja trajala je svega 85 sati, ali je zauvijek promijenila tijek hrvatske povijesti. U akciji je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog teritorija, a 5. kolovoza 1995. hrvatski branitelji na Kninskoj tvrđavi razvili su 20-metarsku hrvatsku zastavu – prizor koji je postao trajni simbol pobjede u Domovinskom ratu.

Knin, središte srpske pobune još od kolovoza 1990., oslobođen je drugog dana Oluje, najveće i najvažnije vojno-redarstvene operacije Domovinskog rata. Akcija je započela u zoru 4. kolovoza 1995., a u samo 85 sati hrvatske snage slomile su otpor pobunjenih Srba, oslobodile najveći dio okupiranog teritorija te stvorile preduvjete za završetak rata, povratak prognanika i sklapanje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi već više od tri desetljeća predstavlja jedan od najsnažnijih simbola hrvatske pobjede te središnji trenutak obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Trojica Puma skinula su srpsku zastavu

Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin, pripadnici 7. gardijske brigade "Pume" iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, između 9.30 i 10 sati skinuli su srpsku zastavu s jarbola na Kninskoj tvrđavi.

Među prvima su se na tvrđavu popeli gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić. Zbog zapetljanog mehanizma na jarbolu nisu odmah uspjeli podignuti veliki hrvatski barjak pa su ga najprije razvili preko zidina tvrđave. Nedugo potom zastava je ipak zavijorila na jarbolu, a dan kasnije dočekala je i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana tijekom njegova dolaska u oslobođeni Knin.

Izvorna zastava podignuta u kolovozu 1995. danas se čuva u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.

I ove će godine ceremoniju podizanja hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, uz intoniranje hrvatske himne, najaviti zvonjava kninskih crkvenih zvona, nakon čega će uslijediti počasni plotuni.

Središnja svečanost održat će se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti podizanje zastave na tvrđavi. Program uključuje obraćanja državnog vrha, čitanje povjesnice vojno-redarstvene operacije Oluja te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.

Na Kninskoj tvrđavi postrojit će se 245 kadeta Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije u čast poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima, nakon čega će uslijediti prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Od balvan-revolucije do oslobođenja

Rat na kninskom području započeo je tzv. balvan-revolucijom u kolovozu 1990., kada su pobunjeni lokalni Srbi postavljanjem barikada započeli oružanu pobunu protiv demokratski izabrane hrvatske vlasti.

Tijekom 1991. pobuna je prerasla u otvorenu agresiju uz potporu Jugoslavenske narodne armije, a Knin je postao političko i vojno središte samoproglašene Republike Srpske Krajine. Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano, a grad je gotovo pet godina ostao izvan ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.

Oluja je započela 4. kolovoza 1995. napadom hrvatskih snaga na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Već sljedećeg dana oslobođen je Knin, čime je vraćen hrvatski ustavnopravni poredak na najveći dio okupiranog teritorija.

Zbog svojeg strateškog i simboličkog značaja oslobođenje Knina ostalo je ključni trenutak cijele operacije. Proces teritorijalnog ujedinjenja Hrvatske dovršen je mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja 1998. godine.

U Oluji je sudjelovalo gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije. Poginula su 243 hrvatska branitelja, 1.430 ih je ranjeno, dok se dvojica i danas vode kao nestali. Operacijom je u svega 85 sati oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.