VELIKE PROMJENE ZA HRVATSKE BRANITELJE: Sabor u četvrtak raspravlja o povećanju mirovina za više od 200 TISUĆA korisnika

Hrvatski sabor u četvrtak, 24. rujna 2026. godine, raspravljat će o dva zakonska prijedloga koji su od posebnog interesa za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji.

Riječ je o izmjenama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Prema najavama Vlade, riječ je o paketu koji bi trebao obuhvatiti više od 200 tisuća korisnika.

KLJUČNA BROJKA: 201.304 KORISNIKA

Ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved ranije je istaknuo da bi predložene izmjene trebale obuhvatiti ukupno 201.304 korisnika.

To znači da bi izmjene obuhvatile gotovo 76 posto svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini.

„Ovim paketom izmjena bit će obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika. To znači da će predložene izmjene obuhvatiti više od tri četvrtine, odnosno gotovo 76% svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini“, istaknuo je ministar Medved.

Za usporedbu, Medved je podsjetio da je prijedlog izmjena o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju ove godine obuhvaćao oko 3,5 posto hrvatskih branitelja.

ŠTO SE MIJENJA ZA HRVATSKE BRANITELJE?

Jedna od najvažnijih predloženih mjera odnosi se na ukidanje smanjenja mirovina uvedenog 2002. godine.

Ministar Medved podsjetio je da je riječ o trećem smanjenju koje se ukida.

Prvo je ukinuto smanjenje iz 2014. godine, i to 2017. godine, dok je 2024. godine ukinuto smanjenje iz 2010. godine.

„Ukidanje i ovog posljednjeg umanjenja jasna je poruka konzistentnosti naše politike i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata“, rekao je Medved.

Važna je i duljina sudjelovanja u obrani

Predloženim izmjenama trebalo bi se dodatno vrednovati sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Poseban naglasak ostaje na borbenom sektoru, dok se predloženim izmjenama obuhvaća i neborbeni sektor, ali uz niže uvećanje u odnosu na borbeni sektor.

Prema riječima ministra Medveda, cilj je da se visina mirovine više poveže s duljinom sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske.

265.417 BRANITELJA I ČLANOVA OBITELJI TRENUTAČNO JE U MIROVINI

Prema podacima koje je iznio ministar Medved, trenutačno je u mirovini ukupno 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Od tog broja:

95.359
ostvaruje mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno prema općem propisu.

68.269
hrvatskih branitelja ostvaruje mirovinu prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a.

59.068
korisnika unutar te skupine prima najnižu mirovinu.

72.636
osoba ostvaruje mirovinu isključivo prema ZOHBDR-u.

27.836
hrvatskih branitelja prima mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

1.317
osoba umirovljeno je prema posebnim propisima.

U toj posljednjoj skupini nalaze se, među ostalima, vatrogasci, saborski zastupnici, bivši politički zatvorenici, radnici u tvornicama azbesta i pomorci.

ZAŠTO JE VAŽNO 95 TISUĆA BRANITELJA?

Ministar Medved posebno je upozorio na skupinu od 95.359 hrvatskih branitelja koji ostvaruju mirovinu prema općem propisu.

Upravo ta skupina, prema njegovim riječima, nije bila obuhvaćena prijedlogom o kojem se u Hrvatskom saboru raspravljalo u lipnju.

„Ovdje se moram osvrnuti na raspravu u Hrvatskom saboru u lipnju ove godine i prijedlog oporbenog kluba zastupnika, kojim ova skupina hrvatskih branitelja uopće nije bila obuhvaćena“, istaknuo je Medved.

Kod hrvatskih branitelja koji ostvaruju mirovinu prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a već su ranije uvedena prava povezana sa sudjelovanjem u borbenom sektoru.

Među njima je i mogućnost ranijeg odlaska u starosnu mirovinu, pri čemu se mjesec dana sudjelovanja u borbenom sektoru vrednuje kao mjesec dana ranijeg odlaska u mirovinu.

NAJNIŽA BRANITELJSKA MIROVINA VEĆA JE U PROSJEKU 7 POSTO

Prema objašnjenju ministra Medveda, hrvatski branitelj čija je mirovina ostvarena temeljem rada niža od najniže braniteljske mirovine može ostvariti pravo na najnižu braniteljsku mirovinu.

„Ako je nekom hrvatskom branitelju mirovina koju ostvaruje temeljem rada niža od najniže braniteljske mirovine, ima pravo na najnižu braniteljsku mirovinu koja je sukladno ZOHBDR-u u prosjeku veća za 7%“, rekao je Medved.

368 NJEGOVATELJA 100-POSTOTNIH HRVI-JA DOBILO BI VEĆU NAKNADU

Predloženim izmjenama predviđeno je i povećanje naknade plaće za 368 njegovateljica i njegovatelja HRVI-ja 100-postotnog I. skupine.

Ministarstvo hrvatskih branitelja posebno ističe da je riječ o skupini koja skrbi o najtežim ratnim vojnim invalidima.

Prema riječima ministra Medveda, sadašnja naknada nakon oporezivanja niža je od minimalne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Istodobno, najteži ratni vojni invalidi sve su stariji i potrebna im je sve veća pomoć i njega.

88,5 MILIJUNA EURA ZA OBA ZAKONA

Vlada je predstavila i procjenu financijskog učinka predloženih izmjena.

Za provedbu izmjena i dopuna ZOHBDR-a od 1. siječnja 2027. godine predviđeno je:

61,5 milijuna eura

Za izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predviđeno je:

27 milijuna eura

Ukupno:

88,5 MILIJUNA EURA

JOŠ JEDNA VAŽNA PROMJENA: VEĆE MIROVINE ZA VOJSKU I POLICIJU

Drugi zakonski prijedlog odnosi se na djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe.

Prema najavi ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, najznačajnija promjena odnosi se na članak 9.a.

Njime bi se ukinulo smanjenje mirovina od 8 do 20 posto, uvedeno 2002. godine.

Oko 34.000 korisnika

trebalo bi biti obuhvaćeno ovom promjenom.

Prema predstavljenim podacima, njihova bi mirovina u prosjeku trebala biti:

oko 70 EURA VEĆA MJESEČNO

Ružić je istaknuo kako se na taj način dodatno vrednuje doprinos osoba koje su tijekom profesionalnog vijeka obavljale odgovorne i zahtjevne poslove u obrambenom i sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske.

MIJENJAJU SE I UVJETI ZA STAROSNU MIROVINU

Predloženim izmjenama mijenjaju se i uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu.

Prema objašnjenju ministra Ružića, uz uvjet 30 godina ukupnog staža, dodatni uvjet od 15 godina staža s povećanim trajanjem primjenjivao bi se kroz priznavanje rada na poslovima i dužnostima obuhvaćenima ovim zakonom.

Zakon bi se istodobno trebao uskladiti s drugim propisima mirovinskog sustava, uključujući novi Zakon o mirovinskom osiguranju donesen 2025. godine.

ŠTO JE S PRIJEDLOGOM O KOJEM SE RASPRAVLJALO U LIPNJU?

Jedan od politički najzanimljivijih dijelova predstavljanja novih zakonskih prijedloga odnosio se na pitanje njihove povezanosti s prijedlogom o kojem je Sabor raspravljao u lipnju.

Ministar Medved odbacio je tvrdnje da je riječ o „prepisanom“ ili „prepakiranom“ prijedlogu.

Pritom je istaknuo da raniji prijedlog, prema njegovoj ocjeni, nije obuhvaćao sve skupine korisnika.

„Zaboravili su u svom prijedlogu više od 95 tisuća umirovljenih branitelja, zanemarili činjenicu sudjelovanja u borbenom sektoru, napravili paušalan fiskalni učinak“, rekao je Medved.

Dodao je kako smatra da se raniji prijedlog ne može uspoređivati s aktualnim prijedlozima koje Vlada sada upućuje u saborsku proceduru.

SABOR O IZMJENAMA RASPRAVLJA 24. RUJNA

Predložene izmjene sada ulaze u novu fazu.

Hrvatski sabor o oba prijedloga raspravljat će u četvrtak, 24. rujna 2026. godine.

Riječ je o prvom čitanju, nakon kojega slijedi daljnja saborska procedura.

Prema dosadašnjim najavama, cilj je da izmjene budu donesene tako da se njihova primjena može početi ostvarivati od:

1. SIJEČNJA 2027. GODINE

Do tada će biti poznat konačni tekst zakona i sve pojedinosti vezane uz ostvarivanje pojedinih prava.

Što će na kraju biti usvojeno, bit će poznato nakon završetka saborske procedure.

Branitelji, stradalnici Domovinskog rata i svi ostali zainteresirani moći će pratiti raspravu u Hrvatskom saboru i daljnji tijek donošenja zakona.