BRUTALNA PROZIVKA - Bivši ministar o zdravstvu u Hrvatskoj: ‘Tko ima novca liječi se, tko ne, završi na Mirogoju’

Kriza u hrvatskom zdravstvenom sustavu i mirovinskom fondu ponovno je izbila u prvi plan nakon masovnog odlaska liječničkog kadra iz jedne od najvećih bolničkih ustanova u zemlji. Povratak prof. dr. sc. Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice izazvao je neposredni revolt struke i ostavke desetorice ključnih radiologa. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava te poznati liječnik Mirando Mrsić oštro je osudio upravljačke poteze u bolnici, upozoravajući na pogubne posljedice stranačkog kadroviranja, ali i na opću degradaciju javnog zdravstva i mirovinskog standarda u režiji vladajuće stranke.

“To se nije smjelo dogoditi jer se uprava bolnice mora brinuti da sve funkcionira. Zna se povijest profesorice Zadravec, zna se za probleme koji su bili 2021., zna se za presudu za mobing i uprava bolnice je trebala jednostavno shvatiti da nema smisla nekog tko je imao problema s mobingom vratiti u isti milje i među iste ljude. Znalo se da će se ovo dogoditi”, rekao je Mrsić.

“Ravnatelje bira politika, pod svim vladama, ali pokazalo se da politika posljednjih 10 godina ne bira samo ravnatelje nego i predstojnike klinika i zavoda, što je nonsens. Njih treba birati struka i na tim pozicijama trebaju biti najbolji stručnjaci, a ne da ih se bira po članskoj iskaznici. Nije ugodno da se ljudi boje za svoje zdravlje i da se nađete na Vinogradskoj, a tamo nema liječnika koji vam može pomoći pa vas moraju slati u drugu bolnicu i da se gubi vrijeme za intervenciju. Problematično je i zašto je uopće poništen prvi natječaj, tko ga je poništio i s kojim razlogom, što malo smrdi na utjecaj politike. Netko je očito shvatio da treba staviti Zadravec na to mjesto pa je poništio natječaj. Trpak okus to ostavlja”, istaknuo je Mrsić, piše N1.

Amerikanizacija sustava i urušavanje mirovinskog fonda

“Sve govori da se događalo tim putem, ali i ravnatelj je trebao ne popustiti pritiscima. Ja na njegovu mjestu ne bih popustio jer radi loše i struci i sebi i pacijentima. Možete biti genijalan znanstvenik i stručnjak, ali ako nemate menadžerske sposobnosti i ako su svi ljudi protiv vas, onda niste za to mjesto”, smatra bivši ministar.

“Kad slabite javno zdravstvo, jasno je da omogućavate privatnicima da ekspandiraju pa imamo more poliklinika. Pacijenti ne mogu dobiti uslugu u javnom sektoru, liste čekanja su duge, neke su i prenapuhane, to znamo pa odlaze privatnicima. Onaj tko ima novca može se liječiti, dobiti zdravstvenu skrb i spasiti si glavu, a onaj tko nema, može završiti na Mirogoju i to je najvažniji problem. HDZ je amerikanizirao zdravstvo, oslabljeno je javno zdravstvo, a omogućavamo privatnicima da rastu”, upozorio je Mrsić.

“Stvari treba vrlo jasno reorganizirati na razini države: specijalizirati bolnice i napraviti mrežu bolnica koje korespondiraju jedna s drugom. Imamo primjer Švedske koja ima dvije-tri velike bolnice, ali ima puno manjih bolnica na koje se ide na oporavak i daljnje liječenje nakon glavnih zahvata u velikim bolnicama. Trebamo pametno ulaganje u zdravstvo. Medikol je narastao jer se sustavno slabilo javno zdravstvo, nije se odobravala kupnja PET-CT uređaja, ali sad se to barem mijenja”, rekao je Mrsić.

‘Taj se problem vidi, ali se ne rješava’

“Problem je jaz između minimalne i visoke mirovine i to da, kad odete u mirovinu, padate ispod crte siromaštva, što je potpuno neprihvatljivo. S druge strane širimo prava braniteljskih mirovina do neslućenih razmjera, a ljudi koji su radili dugi radni vijek završe na prosjačkom štapu. Taj se problem vidi, ali se ne rješava. Treba reorganizirati sustav, saborske i braniteljske mirovine trebaju se isplaćivati iz proračuna, kao i sve one koje nisu vezane uz rad, a u mirovinskom sustavu minimalna mirovina mora biti iznad crte siromaštva”, istaknuo je.

“Nekad je mirovina bila 70-80 posto plaće, a sad ste sretni da preživite. Mirovinski sustav u ovom trenutku mora posuđivati iz proračuna, a nekad je mogao tri godine isplaćivati bez primitaka. Napuhan je i broj umirovljenika, nekad je bilo pet do sedam radnika na jednog umirovljenika, a sad je omjer 1:1. Sretni ste kad dobijete mirovinu koja je u visini 35 posto plaće”, zaključio je Mrsić.