EU se rješava ruskog interesa: Hrvatski LNG terminal postaje ključna europska energetska točka

Dok Europska unija ubrzano smanjuje ovisnost o ruskim energentima, Sjedinjene Američke Države preuzimaju sve važniju ulogu u opskrbi europskog tržišta prirodnim plinom. U toj promjeni ključnu bi ulogu mogao imati hrvatski LNG terminal na Krku, koji stručnjaci sve češće ističu kao jedno od strateških energetskih čvorišta za srednju i jugoistočnu Europu.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine Bruxelles je ubrzao planove za potpuno odustajanje od ruskog plina. Iako Rusija i dalje pokriva oko 12 posto europskog uvoza, cilj Europske unije je u potpunosti prekinuti njegov uvoz do kraja 2027. godine.

Kako bi osigurala nove izvore opskrbe, EU je posljednjih godina uložila milijarde eura u razvoj infrastrukture za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), a prema procjenama trebala bi postati najveći svjetski uvoznik tog energenta.

Među najvažnijim projektima ističe se plutajući LNG terminal na otoku Krku. Nakon nedavnog proširenja njegov je godišnji kapacitet povećan na gotovo 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što odgovara otprilike dva posto ukupne godišnje potrošnje plina u Europskoj uniji.

Zahvaljujući plinskim interkonekcijama, terminal je povezan s Mađarskom i ostatkom europske plinske mreže, čime omogućuje transport američkog LNG-a prema srednjoj Europi. Energetski analitičar Ivan Brodić smatra da bi njegova strateška važnost mogla dodatno rasti jer Washington nastoji smanjiti ruski utjecaj u energetskom sektoru regije.

Posebno važnim smatra projekt plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji podupiru Sjedinjene Države. Njime bi BiH dobila pristup LNG terminalu na Krku i europskoj plinskoj mreži, a pojedine analize navode da bi upravo taj pravac u budućnosti mogao postati jedan od najisplativijih koridora za opskrbu poslijeratne Ukrajine.

Dodatni poticaj takvim planovima dala je američka administracija. Ministar energetike Chris Wright ranije je ove godine predstavio inicijativu Trump Peace Pipelines Framework, koja predviđa širenje energetske infrastrukture u srednjoj i istočnoj Europi. U tom bi scenariju Hrvatska mogla postati važno tranzitno središte ne samo za prirodni plin nego i za naftu. Hrvatski naftovodi već povezuju zemlju s Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Slovenijom i Srbijom te mogu transportirati gotovo pola milijuna barela sirove nafte dnevno.

U izvješću američkog State Departmenta upućenom Kongresu ističe se da energetska ovisnost o Rusiji i dalje predstavlja jednu od najvećih strateških ranjivosti regije. Diversifikacija dobavnih pravaca, uključujući povećani uvoz američkog LNG-a, prema ocjeni Washingtona pridonosi većoj energetskoj sigurnosti, gospodarskoj stabilnosti i otpornosti europskih država, prenosi AFP.

Direktor tvrtke LNG Hrvatska Ivan Fugas naglašava da je terminal od početka rada 2021. godine postao jedna od ključnih ulaznih točaka za opskrbu plinom Hrvatske i šire regije. Potražnja za njegovim kapacitetima potvrđuje njegovu važnost – svi raspoloživi kapaciteti već su rezervirani do 2036. godine.

Projekt LNG terminala na Krku snažno su poduprle Sjedinjene Države, dok je Europska unija financirala gotovo polovicu investicije vrijedne više od 230 milijuna eura.

Interes za korištenje krčke rute pokazuje i Ukrajina, koja u budućnosti upravo preko Hrvatske vidi jedan od mogućih pravaca za sigurnu opskrbu energentima tijekom poslijeratne obnove.