Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske ima invaliditet. Broj je u pet godina snažno porastao

U Hrvatskoj je koncem rujna živjelo 730.987 osoba s invaliditetom, gotovo četvrtinu više prije pet godina, a njihov udio u ukupnom stanovništvu porastao je s 14,4 na 18,9 posto, pa invaliditet ima gotovo svaki peti stanovnik, podaci su iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom, koje vodi HZJZ, u rujnu 2021. godine u Hrvatskoj je bilo 586.153 osoba s invaliditetom, a njihov se broj od tada povećavao svake godine osim 2024., kada je zabilježen blagi pad. Najveći skok dogodio se u posljednjih godinu dana, kada je broj osoba s invaliditetom porastao za 55.774, odnosno 8,3 posto.

Takav porast bilježi se iu svijetu iu Europskoj uniji, rekao je Hini voditelj Registra osoba s invaliditetom u HZJZ-u Tomislav Benjak. Kada je 2007. objavljen prvi bilten, osobe s invaliditetom činile su 10,7 posto stanovništva Hrvatske, a prema tadašnjim procjenama Ujedinjenih naroda u svijetu bilo ih je oko deset posto. Prema novim procjenama europskih i međunarodnih institucija, u Europi je danas oko 25 posto osoba s invaliditetom.

Starenje stanovništva i potpuni obuhvat podataka

Kao razloge porasta Benjak navodi starenje stanovništva i potpuni obuhvat podataka, jer podaci u Registru stižu gotovo odmah nakon svakog vještačenja. Važno je i to, dodaje se, što se sve više govori o pravima osoba s invaliditetom, pa ljudi, motivirani mogućnošću da ostvare ta prava, opravdano odlaze na vještačenja.

"To vam je kao u koroni. Dok nismo testirali, imali smo deset, dvanaest slučajeva korone. Kad smo počeli testirati, došli smo na tisuću, dvije, tri tisuće. Tako vam je i ovdje", pojasnio je Benjak. Prema njegovoj procjeni, na vještačenje trenutno čeka stotinjak tisuća ljudi.

Porast je, kaže, bio očekivan, au HZJZ-u su mislili da bi mogao biti i veći. Benjak očekuje da će Hrvatska u jednom trenutku doseći prosjek Europske unije od 20 do 25 posto. To se ne čudi jer je Hrvatska, kako ističe, među zemljama EU-a s najvećom smrtnošću i najviše oboljelih od zloćudnih i kardiovaskularnih bolesti. Uz to, u Hrvatskoj se najviše puši u Europi, a njezini su stanovnici najdeblji i najmanje tjelesno aktivni, upozorio je.

Osobom s invaliditetom, prema Zakonu o Registru osoba s invaliditetom, smatra se osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međusobnom djelovanju s različitim preprekama mogu odvojiti njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu.

Podaci se u Registru prikupljaju iz evidencija zavoda za vještačenje, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, ministarstava i zdravstvenih ustanova, a udio u stanovništvu izračunat je prema procjeni broja stanovnika Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu.

Najbrže raste broj žena i starijih

Iako među osobama s invaliditetom i dalje ima više muškaraca, broj žena raste znatno brže. U pet godina povećao se sa 251.103 na 344.717, odnosno za 37 posto, pa žene danas čine 47,2 posto svih osoba s invaliditetom, dok su prije pet godina činile 43 posto.

Gotovo polovica osoba s invaliditetom, njih 358.806 ili 49,1 posto, starija je od 65 godina, au toj je dobnoj skupini invaliditeta utvrđeno kod 39,8 posto stanovnika. U radno aktivnoj dobi, od 20 do 64 godine, ima 282.448 osoba s invaliditetom, a taj broj u pet godina porastao je za sedam posto, znatno manje od ukupnog broja.

Invaliditet je zabilježen i kod 89.733 djece i mladih do 19 godina, što je 28 poslije više nego 2022.

Porastao je i broj osoba s poremećajima iz spektra autizma, kojih je u Registru 7860, gotovo dvostruko više od 2022. godine, kada ih je bilo 4177.

Najviše višestrukih oštećenja

Kod osoba s invaliditetom najčešće vrste oštećenja su višestruka oštećenja, koja imaju 254.024 osobe, oštećenja drugih organa i organskih te oštećenja lokomotornog sustava, navodi se u izvješću. Među najčešćim uzrocima su ostali oblici srčanih bolesti, rak dojke i bolesti kralježnice.

U odnosu na 2022. najviše je porastao broj osoba s oštećenim sluhom i oštećenjima drugih organa, za po 50 posto, dok je broj osoba s mentalnim oštećenjima porastao za desetak posto.

Stopostotno oštećenje utvrđeno je kod oko 9,8 posto osoba s invaliditetom, što je tri posto u odnosu na 2022. kada je takvih bilo 6,8 posto.

U ovogodišnjem izvješću HZJZ-a invaliditet je prvi put razvrstan po težini, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Najviše je osoba s umjerenim invaliditetom, njih 164.775, a teški invaliditet ima 106.724 osobe, dok za 206.902 osobe težina nije klasificirana. Registar, naime, sadrži i podatke o osobama vještačenim prije 2015. godine, za koje mjerila težine invaliditeta nisu utvrđena.

Najveći udio u Šibensko-kninskoj, najbrži rast u Vukovarsko-srijemskoj

Najviše osoba s invaliditetom živi u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, 29,2 posto ukupnog broja, no najveći je njihov udio u stanovništvu Šibensko-kninske i Požeško-slavonske županije, gdje invaliditet ima gotovo svaki četvrti stanovnik. Najmanji je udio u Istarskoj županiji, 12,3 posto.

U odnosu na 2022. broj osoba s invaliditetom najbrže je porastao u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 32 posto, te u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Međimurskoj, za više od četvrtine.

Raste i broj zaposlenih osoba s invaliditetom koje poslodavci mogu računati u kvoti, sa 14.794 prije pet godina na 24.750.

Broj branitelja s invaliditetom u istom se razdoblju smanjio sa 64.033 na 46.132, pokazuju podaci HZJZ-a.

Piše: Tonka Vuković