Hrvatska šalje vojnike na istočno krilo NATO-a: Do 510 pripadnika u Poljsku, Litvu i Mađarsku, do 200 na Kosovo

Vlada je na sjednici u četvrtak Hrvatskom saboru uputila prijedloge deset odluka o sudjelovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske u međunarodnim operacijama potpore miru, misijama i drugim aktivnostima u inozemstvu tijekom 2027. i 2028. godine. Prijedlozi obuhvaćaju NATO-ove aktivnosti, operacije Europske unije EUNAVFOR te operacije potpore miru KFOR na Kosovu i Sea Guardian u Sredozemlju.

„Time smo još jednom pokazali da smo u poziciji onoga tko je pružatelj sigurnosti, bilo da je riječ o NATO-ovim ili misijama Europske unije”, izjavio je premijer Andrej Plenković.

Državni tajnik Ministarstva obrane Drago Matanović izvijestio je da Hrvatska vojska trenutačno sudjeluje u osam međunarodnih misija i aktivnosti – četiri NATO-ove, dvije UN-ove i dvije EU-ove – s ukupno 367 pripadnika. Novim prijedlozima predviđa se nastavak postojećih angažmana i mogućnost rotacije pripadnika Oružanih snaga.

Do 510 hrvatskih vojnika u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj

Hrvatski vojnici trebali bi nastaviti sudjelovanje u multinacionalnim borbenim skupinama NATO-a u Poljskoj, Litvi i Mađarskoj.

Prema Vladinu prijedlogu, u borbenu skupinu pod vodstvom SAD-a u Poljskoj moglo bi se uputiti do 170 pripadnika Oružanih snaga RH, zajedno s borbenim vozilima pješaštva.

U borbenu skupinu pod vodstvom Njemačke u Litvi predviđeno je upućivanje do 120 pripadnika, uključujući haubičku bitnicu i pripadajuća materijalna sredstva. U borbenoj skupini pod vodstvom Mađarske u Mađarskoj moglo bi sudjelovati do 220 hrvatskih vojnika.

Ukupno je, dakle, riječ o mogućem angažmanu do 510 pripadnika OSRH-a u te tri države.

Sudjelovanjem u NATO-ovim aktivnostima Hrvatska razvija vojne sposobnosti, povećava interoperabilnost s oružanim snagama drugih članica Saveza te pridonosi odvraćanju i kolektivnoj obrani.

Na Kosovo do 200 pripadnika i dva helikoptera

Za nastavak sudjelovanja u NATO-ovoj operaciji KFOR na Kosovu Vlada predlaže upućivanje do 200 pripadnika Oružanih snaga RH, uz mogućnost angažiranja do dva helikoptera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Operacija KFOR ima posebno značenje za Hrvatsku zbog blizine Kosova i mogućih posljedica pogoršanja sigurnosne situacije za stabilnost jugoistočne Europe.

Glavninu hrvatskog kontingenta čini motorizirana pješačka satnija, čije zadaće uključuju potporu lokalnim i međunarodnim organizacijama, održavanje sposobnosti brzog razmještaja na području Regionalnog zapovjedništva Zapad te provedbu zajedničkih ophodnji s ostalim snagama KFOR-a.

Hrvatski vojnici sudjeluju i u osiguranju samostana Visoki Dečani te kampa „Villaggio Italia”.

Ostale zadaće uključuju zračni transport, rad hrvatskog stožernog osoblja u zapovjedništvu KFOR-a i Regionalnom zapovjedništvu Zapad, kao i sudjelovanje u NATO-ovu savjetničkom timu pri Ministarstvu obrane Kosova i Kosovskim snagama sigurnosti.

Sea Guardian u Sredozemlju, hrvatski vojnici i u protuminskim snagama

U NATO-ovu operaciju Sea Guardian u Sredozemlju Hrvatska bi mogla uputiti do 35 pripadnika Oružanih snaga i jedan brod Hrvatske ratne mornarice.

Operacija je usmjerena na borbu protiv terorizma, osiguranje slobode plovidbe te zaštitu pomorskih ruta i prirodnih resursa. Njezina je svrha pridonijeti sigurnosti i stabilnosti Sredozemlja, uključujući Jadransko more, što je važno i za hrvatsko gospodarstvo.

U aktivnosti Stalne NATO-ove skupine protuminskih snaga 2 (SNMCMG2) predviđeno je upućivanje do pet pripadnika OSRH-a.

Riječ je o mornaričkim snagama namijenjenima protuminskom djelovanju na moru, koje su pretežno angažirane na području Sredozemlja i Crnog mora.

Hrvatska u toj aktivnosti sudjeluje u okviru bilateralne suradnje s Italijom. Pripadnici Hrvatske ratne mornarice dva puta godišnje, u trajanju do četiri mjeseca, ukrcavaju se na minolovce Talijanske ratne mornarice. Time se održavaju i potvrđuju hrvatske sposobnosti protuminskog ratovanja.

Odobrenje za prelazak granice NATO-ovih snaga

Vlada je Saboru uputila i prijedlog odluke o odobrenju prelaska državne granice pripadnicima oružanih snaga država članica NATO-a angažiranima u okviru NATO-ova modela snaga.

Odobrenje bi se odnosilo na dio savezničkih snaga koje su u visokom stupnju pripravnosti, odnosno spremne za razmještaj u roku do deset dana, a koje bi se mogle rasporediti na hrvatskom teritoriju u okviru NATO-ova postava odvraćanja.

Istodobno bi se omogućio i prelazak granice hrvatskim snagama deklariranima u NATO-ovu modelu snaga, radi njihova raspoređivanja na teritoriju drugih članica Saveza. To uključuje i pripadnike deklarirane u Savezničkim snagama za odgovor te Međunarodnim združenim namjenskim snagama za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu (NBKO).

Predložena odluka predviđa i mogućnost upućivanja pripadnika OSRH-a koji obnašaju dužnosti u NATO-ovoj zapovjednoj strukturi, strukturi snaga i drugim nacionalnim zapovjedništvima u operacije, misije i aktivnosti pod vodstvom Saveza.

Njihovo bi se upućivanje provodilo prema potrebama službe, na zadaće povezane s poslovima koje obavljaju na svojim dužnostima, uz ograničenje da istodobno u inozemstvo može biti upućeno najviše 120 pripadnika Oružanih snaga RH.

Hrvatski vojnici u pomorskim operacijama Europske unije

Vlada predlaže i nastavak sudjelovanja Hrvatske u trima pomorskim operacijama Europske unije: EUNAVFOR ASPIDES, EUNAVFOR ATALANTA i EUNAVFOR MED IRINI. U svaku od njih moglo bi se uputiti do pet pripadnika Oružanih snaga RH.

Operacija EUNAVFOR ASPIDES pokrenuta je radi zaštite slobode plovidbe u Crvenom moru, nakon napada na trgovačke brodove u toj regiji. Hrvatski pripadnici trebali bi biti angažirani u zapovjedništvu operacije u grčkom gradu Larissi.

Glavna zadaća operacije jest zaštita plovila od napada na moru, uz primjenu međunarodnog prava i načela nužnosti i proporcionalnosti. Područje djelovanja obuhvaća Crveno more, Adenski zaljev, Arapsko more, Omanski i Perzijski zaljev te strateški važne tjesnace Bab al-Mandab i Hormuz, kao i pripadajući zračni prostor.

U operaciji EUNAVFOR ATALANTA, usmjerenoj na jačanje pomorske sigurnosti u zapadnom dijelu Indijskog oceana i Crvenom moru, također se predviđa sudjelovanje do pet hrvatskih pripadnika.

Hrvatska tijekom 2027. i 2028. ne planira upućivati timove za zaštitu brodova (AVPD) u područje operacije, s obzirom na česte promjene uvjeta angažmana koje se odnose na Somaliju.

Sudjelovanjem u ovoj operaciji Hrvatska pridonosi suzbijanju piratstva, sprječavanju humanitarnih kriza kroz potporu Svjetskom programu za hranu te jačanju pomorske sigurnosti i stabilnosti u regiji.

U operaciji EUNAVFOR MED IRINI također bi sudjelovalo do pet pripadnika OSRH-a.

Ta je misija pokrenuta radi potpore uspostavi mira i stabilnosti u Libiji, a njezina je glavna zadaća nadzor provedbe embarga Ujedinjenih naroda na uvoz oružja u tu zemlju. U tu svrhu koriste se zračni, satelitski i pomorski resursi, a operacija prikuplja i informacije o nezakonitim aktivnostima te prijetnjama kritičnoj pomorskoj infrastrukturi.

Hrvatska sudjeluje i u borbenoj skupini Europske unije

Vlada predlaže i odluku kojom bi se omogućio prelazak državne granice pripadnicima oružanih snaga država članica EU-a, kao i hrvatskim vojnicima angažiranima u okviru Kapaciteta Europske unije za brzo raspoređivanje.

Hrvatska je za 2027. deklarirala svoje snage za sudjelovanje u Borbenoj skupini Europske unije pod vodstvom Italije, koja će biti jedna od sastavnica tog kapaciteta.

Kako je pojasnio državni tajnik MORH-a Drago Matanović, riječ je o snagama visoke pripravnosti koje moraju biti sposobne brzo reagirati na sigurnosne prijetnje. Budući da redovite mirnodopske procedure za odobravanje prelaska državne granice mogu potrajati, potrebno je unaprijed osigurati odgovarajuće pravne pretpostavke.

Predloženom odlukom omogućio bi se pravodoban prelazak granice hrvatskim i drugim snagama država članica EU-a radi njihova raspoređivanja, ali i sudjelovanja u zajedničkim vojnim vježbama.

Time bi se, prema obrazloženju Vlade, omogućila brža reakcija Europske unije u slučaju iznenadnih prijetnji njezinoj sigurnosti i stabilnosti.