Muzej Mimara ponovno otvorio vrata: Vratio se u izvornom ruhu, a donosi i novi postav

Svečanosti su nazočili premijer Andrej Plenković, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te brojni predstavnici kulturnih institucija i drugi uzvanici.

Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše istaknula je kako je obnova zgrade bila tek polovica velikog posla. Obnovljeni prostor iskorišten je i za oblikovanje novog stalnog postava, kojim se zbirka koju je Ante Topić Mimara darovao Hrvatskoj predstavlja na suvremeniji način.

Najveća promjena odnosi se na koncept izlaganja. Umjesto dosadašnjeg kronološkog pristupa, umjetnine su raspoređene u tri glavne tematske cjeline – prirodu, društvo i vjeru – uz dodatnih 27 manjih tema. Od ukupno 3900 predmeta u fundusu, u stalnom će postavu biti izloženo oko 1200. Umjetnine se pritom predstavljaju usporedno, unutar istih tematskih cjelina, ali i kroz različite poglede istoka i zapada.

Obnova vrijedna 75 milijuna eura

Premijer Andrej Plenković poručio je kako se ponovno otvara jedna od najprepoznatljivijih kulturnih ustanova Zagreba i Hrvatske.

„Šest godina nakon razornog potresa ponovo otvoriti vrata sugrađanima, prijateljima umjetnosti i posjetiteljima iz cijelog svijeta prekrasan je događaj. Konstrukcija je u cijelosti obnovljena prema najmodernijim protupotresnim standardima, a svojim izgledom i novim ruhom muzej je doslovno ljepši nego prije”, rekao je Plenković.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević naglasio je da Muzej Mimara ima posebno mjesto u kulturnom identitetu Zagreba.

„Njegova monumentalna zgrada već više od stoljeća oblikuje prepoznatljivu vizuru zagrebačkog Donjeg grada”, istaknuo je Tomašević, izrazivši uvjerenje da će novi stalni postav privući brojne Zagrepčane i posjetitelje.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da je za obnovu kulturne baštine nakon potresa dosad izdvojeno 1,7 milijardi eura. Prema njezinim riječima, putem Ministarstva obnovljeno je više od 500 zgrada, od kojih je više od 400 završeno, uključujući nešto više od 40 muzeja na potresom pogođenom području.

Vrijednost radova na Muzeju Mimara, jednom od složenijih projekata poslijepotresne obnove, iznosi oko 75 milijuna eura. U resoru kulture financijski zahtjevniji bit će samo obnova zagrebačke katedrale i Hrvatskog sabora.

„Večeras ovom svečanošću potvrđujemo još nešto – da je hrvatska kultura pokazala snagu i sposobnost da iz krize, uzrokovane pandemijom i razornim potresima, izađe još snažnije”, poručila je ministrica.

Novo lice muzejskih prostora

Novi stalni postav osmislili su Damir Gamulin, Antun Sevšek, Noel Bucul i Jasmin Ćemanović iz studija Organizirano oblikovanje. Kako je objasnio Gamulin, cilj je bio svakoj prostoriji dodati svojevrsnu četvrtu fasadu. Zato su uveli koncept zastora koji nisu tek dekorativni element, nego služe kao dodatna izložbena površina, dok je temelj postava paspartu.

Muzej Mimara nalazi se u arhitektonskom kompleksu poznatom kao „donjogradske gimnazije”, izgrađenom 1895. godine u duhu historicizma prema projektu njemačkih arhitekata. Glavno krilo nekadašnje školske zgrade prenamijenjeno je u muzej, koji je otvoren 1987. godine. Njegov fundus temelji se na donaciji kolekcionara Ante Topića Mimare.

Cijelo prizemlje obnovljeno je i preuređeno u galerijske prostore namijenjene povremenim izložbama. Već u studenome ondje će, u suradnji s Orbicomom, biti predstavljeni mladi umjetnici, dok će u prosincu gostovati Nacionalni muzej moderne umjetnosti s dijelom svojeg stalnog postava.

Za iduću godinu, kada Muzej Mimara obilježava 40. obljetnicu, najavljena je izložba „Donator donatoru” u suradnji s Kolekcijom Marton. Posjetitelje očekuju i novi suveniri, među kojima su proizvodi nastali u suradnji s brendom Croata te bistro Rougemarin.

Svečano otvorenje vodio je Duško Ćurlić, a hrvatsku himnu otpjevala je operna pjevačica Dubravka Šeparović Mušović.

Protupotresna i energetska obnova

Obnovom Muzeja Mimara poboljšana je mehanička stabilnost zgrade, provedena je energetska obnova te restauratorsko-konzervatorski radovi i rekonstrukcija izvornih historicističkih elemenata.

Projekt je financiran sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna. Radove su izveli ING-GRAD i MONTE-MONT, a glavni projektant bio je Željko Peković iz tvrtke Core.