Odjeci Haaške presude Odvjetnik Mišetić: 'Neodrživa je teza o tome da Hrvatska jest, a Srbija nije odgovorna za zločine u BIH'

ZAGREB – Američko-hrvatski odvjetnik Luka Mišetić trijumfirao je oslobađajućom presudom Anti Gotovini u Haagu, a za Novi list ocijenio je kako je presuda Karadžiću »potpuno u skladu s njegovim očekivanjima«.

– Nije mi bilo jasno kako su njegovi podređeni, poput Tolimira, Galića, Popovića i drugih, mogli dobiti doživotne kazne, a da je on, nalogodavac i arhitekt te politike – što je raspravno vijeće utvrdilo – dobio manju kaznu od njih. Logično je, dakle, da je na kraju dobio koliko i oni.

Nije, međutim, osuđen za genocid u sedam općina izvan Srebrenice.

– I to je bilo očekivano. U svim drugim predmetima sud je dosada utvrdio da je genocid izvršen u Srebrenici, pa je bilo logično da i u ovome postupku prihvati te nalaze.

Mrlja suda

Ostaje kontroverza oko utvrđivanja odgovornosti vrha JNA i Srbije za rat u BiH.

– To je jedna od mojih najvećih kritika radu Haškog suda. Gledamo li globalnu sliku, sada imamo presude da su pripadnici hrvatskog državnog vrha, preko predmeta Prlić, bili članovi udruženoga zločinačkog pothvata u BiH, a s druge strane, nemamo nijednu hašku presudu u kojoj piše da je vrh Srbije bio umiješan u zločinački pothvat na teritoriju BiH. To ostaje mrlja na radu Haškog suda. Nemoguće je reći što je to zločinačko Hrvatska radila u BiH, a Srbija nije. Dakle, ako će sud koristiti iste kriterije, onda može biti samo tako da su odgovorne i Srbija i Hrvatska, ili ni Srbija ni Hrvatska, ili samo Srbija. Ovakav rezultat ne odgovara povijesnoj istini. Ljudi koji se tog rata sjećaju znaju da je to neodrživo. Ali eto, to je sada nasljeđe Haškog suda. Jedino ako Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, koji je jučer i izrekao pravomoćnu presudu Karadžiću, utvrdi odgovornost Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića, ostaje mogućnost utvrđivanja odgovornosti barem dvojice službenika Srbije za zločine na teritoriju Hrvatske i BiH.

Postoji li ta mogućnost u žalbenom postupku Ratku Mladiću, koji još nije završen?

– Ne. Nažalost, u prvostupanjskom postupku Mladiću sud je odbio tvrdnju da je Slobodan Milošević bio član udruženoga zločinačkog pothvata. Koliko ja znam, tužiteljstvo se na tu odluku suda nije žalilo. To, dakle, ostaje kako jest. Zato ne vjerujem da bi se u žalbenoj presudi Mladiću, za koju također očekujem da će biti potvrđena, moglo utvrditi da je Milošević bio član udruženog zločinačkog pothvata za BiH.

Hrvatski »zločin«

Svjedoci smo da državni vrh Srbije i Hrvatske selektivno prihvaćaju presude Haškog suda. Kako to komentirate?

– Ne želim generalizirati, ali jasno je da svaka strana ima svoju perspektivu o onome što se dogodilo u ratu. Ako govorimo o »predmetu Prlić«, detaljno sam obrazložio svoje pravno mišljenje: zaključeno je da su pripadnici hrvatskoga državnog vrha bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, ali sud ne citira dokaze da je s hrvatske strane postojala namjera za zločine protiv bosanskih Muslimana. »Zločin« Hrvatske je cijepanje BiH, što, po statutu Haškog suda, nije zločin. Zato, u tom aspektu, s hrvatske strane imate osporavanje tog dijela presude, a naročito kad imate neodrživu situaciju da Hrvatska jest, a Srbija nije kriva za zločine u BiH. Sa srpske strane također ostaje mogućnost negiranja, jer sud dosada nažalost nije utvrdio izravnu umiješanost Srbije u zločine na teritoriju BiH. Time je i sud stvorio problem. Odbijanje da se prizna zločin i prihvati vlastita odgovornost donekle je i odgovornost samog suda, jer, što se BiH tiče, nemamo pravomoćnu presudu da je Srbija bila izravno uključena, a Hrvatska odbija prihvatiti da je jedina odgovorna za zločine u BiH.