Hrvatska

Oni koji su pomagali dok je trajao Domovinski rat: „spremnost na odricanje, žrtvu i suosjećanje s patnjom ljudi, ali i nada da će biti bolje“

Oni koji su pomagali dok je trajao Domovinski rat: „spremnost na odricanje, žrtvu i suosjećanje s patnjom ljudi, ali i nada da će biti bolje“
Foto: Pragma

Sedamnaest zaposlenika iz sustava socijalne skrbi opisalo je udruzi Pragma kako su radili tijekom Domovinskog rata. Odgovore smo prikupili uoči obilježavanja 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Njihova sjećanja govore o strani rata o kojoj se rijetko piše. To su ljudi koji su prihvaćali prognanike i izbjeglice dok su i sami živjeli pod uzbunama, a o sebi su tada najmanje mislili.

Nedjeljko Marković, predsjednik Pragme:

Tisuće zaposlenika sustava socijalne skrbi je tijekom Domovinskog rata dijelilo traumu s ljudima kojima su pomagali i zato se granica između privatnog i profesionalnog često briše. Uz određene rizike sagorijevanja, takav rad donio je osobni i profesionalni rast. 
I to se prepoznaje u odgovorima koji govore o otpornosti i ponosu, a jedna ispitanica s četrdeset godina staža sažela je što je pomaganje u Domovinskom ratu tražilo: „Spremnost na odricanje, žrtvu i suosjećanje s patnjom ljudi, ali i nada da će biti bolje.“

Zbrinjavanje prognanika i izbjeglica došlo je povrh redovnog posla, a ne umjesto njega. Ispitanici nabrajaju prihvat i evidentiranje ljudi, popunjavanje prognaničkih kartona, isplatu naknada, podjelu humanitarne pomoći i obilaske terena, rad s braniteljima i rad u području prevencije suicida, organiziranje radionica za djecu i obitelji. Jedna je kolegica telefonom tražila rodbinu prognanih osoba po cijelom svijetu. Radilo se i noću, kada su stizali autobusi, vlakovi i brodovi. Jedna socijalna radnica pamti večer u kojoj je trebalo organizirati smještaj za 3500 prognanika s područja Dubrovnika. Drugi ispitanik opisuje desetak dana rada bez odmora u dvije škole tijekom Oluje, na popisivanju civila i pozivanju njihove rodbine. „Nismo gledali kad završava radno vrijeme“, napisala je jedna ispitanica. Druga je, još kao pripravnica, godinama bila dostupna 24 sata. Brinula je o zbjegovima u hotelima i barakama, o djeci bez pratnje i o obiteljima ranjenih i poginulih branitelja. Stručni radnici postajali su, kako su sami opisali, i operativci i logističari. Posao je tražio stalnu koordinaciju s humanitarnim organizacijama iz Hrvatske i inozemstva.

Šestero ispitanika opisuje rad pod uzbunama ili granatiranjem. Uredi su se selili u sigurnije zgrade, a za uzbune se odlazilo u najbliže sklonište i potom vraćalo na posao. Jedna ispitanica priznaje da su se znali sklanjati u ulaze zgrada ili, „dosta neoprezno“, bježati u obližnje podrume. Dvije ispitanice bile su i same prognanice koje su u Domovinskom ratu izgubile dom i mnoge drage osobe, a kolege s kojima su radile većinom su dijelili istu sudbinu. Nekoliko ih je kod kuće imalo malu djecu. Jedna ispitanica piše da joj nije palo na pamet pozvati se na zakonsko pravo majke malog djeteta. Suprug i ona organizirali su čuvanje unutar šire obitelji. „Strahovi su postojali više za članove obitelji“, sažela je druga.

Na pitanje kako su ljudima pružali osjećaj sigurnosti, većina odgovara jednostavno: razgovorom, slušanjem i suosjećanjem. Ispitanik koji je odlazio na teren blizu prve crte bojišnice piše da je ljudima bilo drago „samo što smo došli“. Jedna ispitanica opisuje sate, dane i mjesece razgovora „kroz bol, jecaje, suze“ s ljudima koji su izgubili bližnje i domove. Pomagače tog vremena opisuje kao oslonac, „jedan mali štap koji je mnogima pomogao“.

Nisu svi odgovori utješni. Dvoje ispitanika iskreno kaže da osjećaj stabilnosti nisu uspijevali pružiti jer je prognanika i izbjeglica bilo previše. „Teško, ponekad i nikako“, napisala je jedna. Podršku su pomagači nalazili jedni u drugima, kao i u svojim obiteljima, a neki i vjeri. Pomagali su i humor i druženje. Jedna ispitanica piše da su uz kolege nerijetko sve okretali na šalu. Prostora za brigu o sebi nije bilo. Jedanaest od sedamnaest ispitanika kaže da ga nisu imali ili da ga je bilo vrlo malo. Strah se najčešće potiskivao radom. „Jednostavno pokreneš sve funkcionalne rezerve i djeluješ“, opisuje jedna i dodaje da je osjećaj da si nekome pomogao „ipak najbolji lijek od sagorijevanja“.

Na pitanje: „Kako ste se nosili s vlastitim strahovima, neizvjesnošću, gubicima i brigom za svoje bližnje? Tko vam je pružao podršku?“, jedna ispitanica odgovara: “Sviješću da je problem tu; odgojem, stečenim znanjima, radom, vjerom i nadom da će proći. O zlu nikada nisam razmišljala. Jedina podršku bila je moja obitelj. Mama kojoj nisu trebale riječi, kojoj je šutnja bila dovoljna, koja nije podilazila i koja bi uvijek imala “pravu riječ na pravom mjestu”. Istovremeno, braća i suprug na bojištu.” (Tekst čita: Angelina Krsnik).

Svih sedamnaest ispitanika ostalo je raditi u sustavu socijalne skrbi, neki 35 ili 40 godina. Na ratne godine većinom gledaju s ponosom. „Ponosna sam što sam i ja mogla dati svoj doprinos u obrani Domovine“, napisala je jedna ispitanica. Nekoliko ih piše da im je to iskustvo dalo otpornost i naučilo ih djelovati u kriznim situacijama. Jedna ispitanica tek je pišući odgovor shvatila zašto krizu u vrijeme pandemije COVID-a gotovo nije osjetila.

Ovakvo iskustvo je imalo i svoju cijenu – jedna ispitanica oboljela je ubrzo nakon rata od bolesti štitnjače i srca, a lijekove uzima i danas. Svoje zdravstveno stanje smatra posljedicom dugotrajnog iscrpljivanja i sagorijevanja na poslu. Dio ispitanika osjeća da njihov doprinos nije priznat. Dvije ispitanice navode da im nije priznat status branitelja.

Poruke mladim kolegama podijeljene su između sumnje i povjerenja. Dio ispitanika smatra da današnje generacije imaju drukčiji odnos prema poslu. „Današnje generacije to ne bi radile“, piše jedna ispitanica. Mladi bi trebali znati da se takvo iskustvo može dogoditi svakome, „pa i njima“, i zato treba učiti empatiju jer čovjek i njegov problem trebaju biti ispred administracije. Za očuvanje vlastitog zdravlja treba koristiti superviziju i druge alate kojih tada nije bilo. Jedna socijalna radnica s četrdeset godina staža sažela je što pomaganje u ratu traži: „Spremnost na odricanje, žrtvu i suosjećanje s patnjom ljudi, ali i nada da će biti bolje.“ Najviše povjerenja ima ispitanica koja je rat dočekala kao pripravnica. Voljela bi da mladi to nikada ne dožive. Ako bi ipak morali, uvjerena je da bi našli svoj način: „Oni to mogu!“

Hvala svima koji su podijelili svoja sjećanja. Nekima je, kako su nam napisali, upitnik bio poticaj da se vrate u te dane. Na Dan sjećanja s poštovanjem se sjećamo žrtava Domovinskog rata, Vukovara i Škabrnje. Sjećamo se i onih koji su u najtežim danima bili uz ljude koji su ostali bez doma.

* Tekst udruge Pragma se temelji na 17 anonimnih pisanih odgovora na sedam otvorenih pitanja, prikupljenih internetskim upitnikom od 9. do 15. studenoga 2026. Odgovore smo grupirali u teme postupkom tematske analize. Uzorak je mali i samoodabran pa nalazi opisuju iskustva ovih ispitanika, a ne svih pomagača u Domovinskom ratu. Citati su doslovni.

Izvor:Pragma

Više iz kategorije: Hrvatska

HEP raspisao natječaj za gradnju tri brane i hidroelektrane u Lici

HEP raspisao natječaj za gradnju tri brane i hidroelektrane u Lici

HRVATSKA elektroprivreda (HEP) raspisala je natječaj za izgradnju glavnih građevina hidroenergetskog sustava Kosinj u Lici. Projekt uključuje akumulacij...

prije 1 h
17. studenoga 2026.: Osijek večeras pali tisuće svijeća za Vukovar i Škabrnju

17. studenoga 2026.: Osijek večeras pali tisuće svijeća za Vukovar i Škabrnju

Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Osijek će danas, 17. studenoga 2026., tradicionalno odati po...

prije 2 h
Sudac obišao sobu 11A u Jankomiru: 'Primijenjena je prekomjerna sila'

Sudac obišao sobu 11A u Jankomiru: 'Primijenjena je prekomjerna sila'

"Protokol jastuka na glavu uopće ne postoji. To je apsolutno izvan protokola. Protokol primjene prekomjerne fizičke sile uopće ne postoji", rekao je Ves...

prije 3 h
Jedini nije dao ostavku nakon tragedije u Jankomiru: General Zdilar sada objašnjava zašto je ondje

Jedini nije dao ostavku nakon tragedije u Jankomiru: General Zdilar sada objašnjava zašto je ondje

U javnosti su se pojavile teze kojima se želi problematizirati moje imenovanje u Upravno vijeće bolnice Sv. Ivan Jankomir. U prvom redu potrebno je nagl...

prije 15 h
ANALIZA DRŽAVNE BLAGAJNE Snažna infuzija za vojsku, malo prostora za rast plaća: Tko su najveći gubitnici, a tko dobitnici proračuna?

ANALIZA DRŽAVNE BLAGAJNE Snažna infuzija za vojsku, malo prostora za rast plaća: Tko su najveći gubitnici, a tko dobitnici proračuna?

Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu na prvi pogled donosi nastavak poznate priče: država će potrošiti više nego ove godine, a najveći dio novca...

prije 19 h
VAŽNO ZA GRAĐANE  10 stvari koje morate znati o Središnjem registru stanovništva

VAŽNO ZA GRAĐANE 10 stvari koje morate znati o Središnjem registru stanovništva

Što je SRS?Riječ je o elektroničkom registru Porezne uprave, dostupnom u sustavu e-Građani, koji na jednom mjestu objedinjuje podatke koje državna tijel...

prije 20 h
Po uzoru na europu Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Po uzoru na europu Učenici i studenti u Hrvatskoj idu u štrajk

Srednjoškolci i studenti diljem Hrvatske planiraju cjelodnevni bojkot nastave u sklopu međunarodnog štrajka mladihKako su poručili organizatori akcije,...

prije 20 h
Istraga smrti pacijenta Nova uhićenja na psihijatriji: Policija privodi i ostale sa snimke, poznato o kome se radi

Istraga smrti pacijenta Nova uhićenja na psihijatriji: Policija privodi i ostale sa snimke, poznato o kome se radi

Zbog smrti Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan, 21. listopada, u ponedjeljak poslijepodne privedene su još četiri osumnjičene o...

prije 20 h
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Na inicijativu i u organizaciji Savjeta mladih Grada Đurđevca, u suradnji s brojnim lokalnim udrugama, institucijama i volonterima, u pon...

prije 22 h
'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

'BOLNICA NAM SE RASPADA' DOZNAJEMO Otkaz dalo još sedam radiologa radi Zadravec. 'Ostali smo bez 18 radiologa'

Zbog povratka Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice otkaz su dala još sedmoric...

prije 22 h
Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Blagdanska akcija „Ljubav za sve“ u Đurđevcu: Mladi pokreću val dobrote za potrebite sugrađane i napuštene životinje

Akcija je podijeljena u dva dijela te uključuje prikupljanje donacija za životinje putem prepoznatljivih WOOF-WOOF kutija i održavanje dobrotv...

prije 1 dana

Prikazano 11 od 44217 članaka.