Ravnatelj KB-a Sveti Duh upozorava: Toplinski val povećava rizik od infarkta i moždanog udara

Toplinski valovi posljednjih dana dovode do povećanog broja dolazaka u hitne službe i hospitalizacija zbog poremećaja srčanog ritma, srčanog i moždanog udara, upozorio je ravnatelj Kliničke bolnice Sveti Duh prof. dr. sc. Edvard Galić. Posebno su ugroženi stariji i kronični bolesnici, a dodatni rizik predstavljaju dehidracija, samoinicijativno mijenjanje terapije te konzumacija alkohola i energetskih pića.

Gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, Galić, koji je ujedno predstojnik Klinike za unutarnje bolesti, rekao je da liječnici tijekom razdoblja ekstremnih vrućina bilježe znatno više pacijenata sa zdravstvenim tegobama uzrokovanima visokim temperaturama.

U hitnim službama najčešće se zbrinjavaju osobe s dehidracijom, vrtoglavicom, nesvjesticom i naglim porastom krvnog tlaka, dok među težim slučajevima prevladavaju poremećaji srčanog ritma, infarkt miokarda i moždani udar.

„Ako ne unosimo dovoljno tekućine, krv postaje gušća, što povećava rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara“, upozorio je Galić.

Iako su bolesti srca među najčešćim uzrocima hospitalizacija tijekom cijele godine, broj prijema dodatno raste tijekom ljetnih mjeseci.

„Ljeti bilježimo nešto više prijema. Uz upalu pluća i sepsu, najčešće liječimo pacijente s poremećajima srčanog ritma, srčanim i moždanim udarom“, rekao je.

Dehidracija može imati ozbiljne posljedice

Ljudski organizam nastoji održavati tjelesnu temperaturu između 36 i 37 Celzijevih stupnjeva, no tijekom toplinskog vala mora se znatno intenzivnije rashlađivati.

„Krvne žile se šire, pojačano se znojimo i ubrzano dišemo kako bismo snizili temperaturu tijela“, objasnio je Galić.

Problem nastaje kada tijelo izgubi previše tekućine, a ona se ne nadoknadi na vrijeme.

„Volumen krvi se smanjuje, krv postaje viskoznija i gušća, dolazi do pada krvnog tlaka te se povećava rizik od tromboze, infarkta i moždanog udara“, upozorio je.

Najugroženiji su stariji i kronični bolesnici

Najvećem riziku izložene su starije osobe i kronični bolesnici, osobito oni sa srčanim zatajenjem, koronarnom bolešću, poremećajima srčanog ritma, dijabetesom te osobe koje su već pretrpjele srčani ili moždani udar.

„Savjetujemo im da redovito mjere krvni tlak i tjelesnu težinu te prate količinu i boju urina. Ako primijete bilo kakve tegobe ili promjene, trebaju se odmah javiti liječniku“, poručio je.

Posebno je upozorio da kronični bolesnici ne smiju na svoju ruku mijenjati propisanu terapiju.

„Samoinicijativno smanjivanje doza ili prekid uzimanja lijekova može biti opasniji od samog toplinskog vala. O prilagodbi terapije, osobito diuretika i lijekova za snižavanje krvnog tlaka, uvijek mora odlučiti liječnik“, naglasio je.

Alkohol i energetska pića dodatno opterećuju organizam

Iako mnogi tijekom ljetnih vrućina posežu za hladnim pivom, Galić upozorava da alkohol zapravo pogoršava dehidraciju.

„Alkohol djeluje kao diuretik, potiče gubitak tekućine i širi krvne žile, što može dovesti do dodatnog pada krvnog tlaka“, rekao je.

Upozorio je i na opasnost energetskih pića, osobito ako se konzumiraju tijekom velikih vrućina ili u kombinaciji s intenzivnom tjelesnom aktivnošću.

„Energetska pića sadrže velike količine kofeina zbog kojih srce radi ubrzano. U uvjetima visokih temperatura i fizičkog napora to može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik“, istaknuo je.

Klima-uređaji mogu pomoći ako se pravilno koriste

Galić je odbacio tvrdnje da su klima-uređaji sami po sebi štetni za zdravlje. Naprotiv, smatra da predstavljaju važnu zaštitu, osobito za starije osobe i kronične bolesnike, pod uvjetom da se koriste pravilno.

„Klima-uređaj može biti veliki saveznik, ali prostor ne smije biti pretjerano rashlađen“, rekao je.

Preporučuje da temperatura u zatvorenim prostorima bude između 24 i 26 Celzijevih stupnjeva. Nagli prijelaz iz velike vrućine u izrazito rashlađenu prostoriju može dodatno opteretiti srce i krvožilni sustav.

„Najvažnija je postupna prilagodba organizma“, zaključio je Galić.