Srbija ima podatke o nestalim hrvatskim braniteljima i civilima: Zna se tko je uklanjao tijela nakon okupacije Vukovara

Trideset pet godina nakon srpske agresije na Hrvatsku i okupacije Vukovara, sudbina stotina hrvatskih branitelja i civila još nije razjašnjena. Njihove obitelji i dalje čekaju informacije o mjestima na kojima se nalaze posmrtni ostaci njihovih najbližih, dok hrvatske institucije upozoravaju na izostanak suradnje Srbije u rasvjetljavanju ratnih zločina.

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja objavljenima 15. studenoga 2026., Hrvatska još traga za ukupno 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata. Među njima je 320 osoba čiji su nestanak ili stradavanje povezani s Vukovarom.

Kako ističe portal 24sata, pitanje podataka o uklanjanju tijela ubijenih Vukovaraca ponovno je u središtu pozornosti.

U informacijama koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja dostavilo Hini, a koje je objavila Hrvatska radiotelevizija, navodi se da su potrebni dokumenti i svjedočanstva o organiziranom prikupljanju i premještanju posmrtnih ostataka nakon ratnih zločina.

Srbija od 2014. nije dostavila nove korisne informacije

Ministarstvo hrvatskih branitelja upozorava da srbijanska strana od 2014. godine nije dostavila nova operativno iskoristiva saznanja koja bi dovela do pronalaska osoba za kojima Hrvatska traga.

Posebno se traži pristup relevantnim arhivima i dokumentaciji nastaloj tijekom ratnih djelovanja te nakon okupacije hrvatskih područja.

Riječ je, među ostalim, o zapisima o asanaciji bojišta, odnosno organiziranom prikupljanju, prijevozu i pokapanju tijela poginulih i ubijenih osoba, kao i dokumentaciji o njihovim naknadnim premještanjima.

Takvi bi podaci mogli pomoći u utvrđivanju lokacija grobnica koje još nisu pronađene.

Ministarstvo upozorava i na osobe koje se nalaze u Srbiji, a koje su zbog svojih tadašnjih dužnosti ili neposrednog sudjelovanja u uklanjanju i premještanju posmrtnih ostataka mogle imati saznanja o sudbini žrtava.

Tijela ubijenih premještana kako bi se prikrili ratni zločini

Jedan od najtežih primjera prikrivanja posmrtnih ostataka pronađen je na vukovarskoj Petrovačkoj doli.

Na području nekadašnjeg odlagališta otpada hrvatski istražitelji već godinama provode zahtjevna iskapanja. Ondje su pronađeni posmrtni ostaci osoba ubijenih nakon okupacije Vukovara.

Prilikom obilaska te lokacije početkom studenoga premijer Andrej Plenković upozorio je da su tijela ubijenih premještana kako bi se prikrilo mjesto njihova konačnog ukopa.

Prema izvještaju HRT-a od 6. studenoga, istraživanja su otežana zbog golemih količina otpada koji je tijekom desetljeća odlagan na tom prostoru.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved također je naglasio da se potraga nastavlja unatoč složenim uvjetima na terenu.

Na Petrovačkoj doli identificirano 38 hrvatskih branitelja i civila

Istraživanja Petrovačke dole provode se od travnja 2022. godine.

Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, ondje su dosad pronađeni i završno identificirani posmrtni ostaci 38 hrvatskih branitelja i civila, većinom nasilno odvedenih na području Vukovara tijekom jeseni 1991. godine.

Riječ je o iznimno zahtjevnoj lokaciji zbog višegodišnjeg odlaganja otpada i promjena konfiguracije terena.

Prilikom radova bilo je potrebno uklanjati velike količine nasutog materijala i opasnog otpada, a istraživanja su na pojedinim dijelovima dosezala znatne dubine.

Pronađeni posmrtni ostaci omogućili su da se nakon više od tri desetljeća rasvijetli sudbina dijela nestalih Vukovaraca.

Na Priljevu se nastavlja potraga za nestalima

Osim Petrovačke dole, istražitelji nastavljaju raditi i na području vukovarskog Priljeva, posebno na lokacijama uz staro korito rijeke Vuke.

Taj je prostor tijekom okupacije Vukovara i nakon nje znatno izmijenjen odlaganjem građevinske šute, zemlje i drugog otpada.

Prema podacima Ministarstva koje prenosi Hina, na Priljevu je dosad istraženo približno 8.500 četvornih metara površine te pregledano i izvezeno 15.850 četvornih metara otpada i građevinske šute.

Posmrtni ostaci na toj lokaciji zasad nisu pronađeni, ali se istraživanja nastavljaju.

U istočnoj Hrvatskoj otkrivene 72 masovne grobnice

Najviše neriješenih slučajeva nestalih osoba povezano je s istočnom Hrvatskom, gdje su 1991. godine počinjeni brojni ratni zločini nad hrvatskim braniteljima i civilima.

Na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije dosad su otkrivene 72 masovne grobnice.

Prema podacima Ministarstva, na području tih dviju županija još se traga za 539 osoba.

Velik broj neriješenih slučajeva postoji i na Banovini, odnosno području Sisačko-moslavačke županije, gdje su otkrivene 44 masovne grobnice, a još se traga za 463 osobe.

Od listopada 2016. do listopada 2026. hrvatske institucije provele su cjelovita terenska istraživanja na 453 lokacije i pretražile više od milijun četvornih metara površine.

U tom su razdoblju završno identificirani posmrtni ostaci 343 osobe.

Svjedoci umiru, a mjesta grobnica sve je teže pronaći

Prolazak vremena dodatno otežava potragu za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima.

Ministarstvo upozorava da svjedoci ratnih događaja umiru, dok se mjesta na kojima bi se mogle nalaziti grobnice mijenjaju zbog izgradnje, nasipavanja i odlaganja otpada.

Dodatnu teškoću stvaraju netočne informacije, koje istražiteljima oduzimaju vrijeme i otežavaju provjeru vjerodostojnih tragova.

Upravo zato hrvatska strana inzistira na izvornoj ratnoj dokumentaciji i pristupu arhivima koji bi mogli sadržavati podatke o sudbini nestalih.

Među traženim materijalima nalazi se i dokumentacija koju je Srbija dostavila Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, a koja je pohranjena u zaštićenoj bazi podataka.

Hrvatska odgovore traži i kroz pristupne pregovore Srbije s Europskom unijom

Ministarstvo hrvatskih branitelja poručuje da će Hrvatska nastaviti zahtijevati informacije o nestalima kroz bilateralne odnose sa Srbijom i njezin pristupni proces Europskoj uniji.

Posebno se ističe pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava.

Predaja relevantne dokumentacije, omogućavanje pristupa arhivima ili dostava konkretnih lokacija grobnica bili bi provjerljivi pokazatelji stvarnog napretka u suradnji.

Za obitelji nestalih, međutim, najvažniji rezultat nije diplomatska izjava, nego pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najbližih.

Uoči 18. studenoga i 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, podatak o 1.725 osoba za kojima se još traga podsjeća koliko je sudbina iz Domovinskog rata ostalo nerazjašnjeno.

Hrvatska nastavlja potragu, ali bez vjerodostojnih informacija o mjestima ukopa i osobama koje su sudjelovale u premještanju tijela, dio odgovora i dalje ostaje nedostupan obiteljima žrtava.