TUMAČI TONČI TADIĆ Mađari su ugasili nuklearku zbog suše. Prijeti li isti scenarij Krškom?

Po prvi put u 44 godine postojanja potpuno je ugašena jedina nuklearna elektrana u Mađarskoj Paks, i to zbog ekstremno niskog vodostaja Dunava čija se voda koristi za rashlađivanje sustava. Situacija u susjednoj zemlji krajnje je ozbiljna: prijeti nestašica energije pa je uoči očekivanog novog toplinskog vala premijer Peter Magyar javno pozvao građane na 'znatno smanjenje potrošnje'

'Suočeni smo s najkritičnijih pet dana', rekao je Magyar u videosnimci objavljenoj jučer na Facebooku, najavivši prekid proizvodnje u Paksu. Prethodno su se gasili jedan po jedan od četiri reaktora ove nuklearne elektrane koja je tijekom vikenda radila na samo desetak posto svojih kapaciteta.'Elektroenergetska mreža, naše javne službe i mi sami bit ćemo pod golemim opterećenjem', rekao je Magyar, predvidjevši da bi Paks mogao mirovati tjednima.

Objavljeno je da se razmatra uvođenje obveznih ograničenja potrošnje električne energije za velike tvrtke već od ponedjeljka (danas), a tvrtke, javne ustanove, lokalne vlasti i građani pozvani su da znatno smanje ili prebace potrošnju električne energije izvan večernjeg opterećenja, između 17 i 22 sata.

Rumunji minirali stijenu

Nuklearna elektrana od 2 gigavata, koju pokreću četiri reaktora ruske proizvodnje, proizvodi gotovo polovinu mađarske električne energije, a voda iz Dunava ključna je za proces hlađenja reaktora. Vodostaj Dunava pao je na najniže razine u posljednjih 30 godina u više zemalja, uključujući Mađarskoj susjednu Rumunjsku koja također uvela izvanredne mjere kako bi pokušala očuvati rad njene nuklearne elektrane Černavoda.

Rumunjska vojska je čak minirala jednu stijenu kontroliranom eksplozijom, kako bi se omogućio veći dotok vode prema nuklearnoj elektrani, a u drugoj fazi akcije predviđa se potapanje četiri velike teglenice napunjene kamenjem u rukavcu Bala, čime bi se dio toka Dunava preusmjerio prema Černavodi.

Najavljen je i pokušaj produbljivanja korita Starog Dunava za oko jedan metar kako bi se dodatno povećala protok vode. Rumunjska nuklearka, objavljeno je, 'može izdržati još samo četiri do pet dana na granici svojih mogućnosti'.

Tadić: Rijeku je dopušteno zagrijati najviše tri stupnja

Nuklearni fizičar Tonči Tadić za tportal objašnjava da problem zapravo nije u samom niskom vodostaju Dunava, odnosno bilo koje rijeke čija se voda koristi za rashlađivanje sustava - vodu se uvijek može zahvatiti u dovoljnoj mjeri - nego u poštivanju ekoloških standarda postavljenih prilikom gradnje elektrane.

'Rijeku je u pravilu dopušteno zagrijati za najviše tri stupnja u ljetnim, odnosno pet stupnjeva u zimskim mjesecima. Ukoliko je njen protok nizak kao danas, toplinska snaga koju elektrana ispušta prelazi dopuštene limite i to može biti ekološki štetno za Dunav i živi svijet u njemu', objašnjava Tadić.

U slučaju mađarske nuklearke u Paksu, dodaje, u ovakvim situacijama postoji ključan problem: ona, naime, uopće nema rashladne tornjeve za vodu.

'Oni zapravo predstavljaju rashladne uređaje u kojima se temperatura vode snižava. Ona cirkulira i raspršuje se kako bi se hladila zračnom strujom i potom vraćala u sustav, odnosno ispuštala u prirodu', kaže Tadić.

Za laike, radi se o tornjevima prepoznatljivog oblika - jednokrilnog hiperboloida - koji su često vidljivi na fotografijama raznih nuklearnih elektrana, iz kojih se u zrak obično diže bijeli 'dim', odnosno obična vodena para.

Kakva sudbina čeka Krško?

Logično pitanje koje se nameće nakon vijesti iz Mađarske i Rumunjske jest postoji li opasnost da se sličan scenarij ponovi u slovensko-hrvatskoj nuklearnoj elektrani u Krškom, no Tadić tvrdi da je to vrlo malo vjerojatno.

'Za razliku od recimo nuklearke u Paksu, koja je građena po sovjetskom dizajnom i sa sovjetskom tehnologijom, pri čemu su efikasnost i jeftinoća dobile prednost pred ekologijom, Krško ima rashladne tornjeve. Ono je građeno po američkom dizajnu, a Hrvatska i Slovenija još u to doba inzistirale su da se vodi računa o rijeci Savi i njenom ekološkom sustavu', kaže Tadić koji se slaže da će za svaku nuklearnu elektranu u budućnosti - pa i drugi blok koji bi se trebao graditi u mađarskom Paksu - rashladni tornjevi predstavljati obvezu.

U samom Krškom, inače, temperatura rijeke Save za vrijeme toplinskog vala prije desetak dana je povećana za više od tri stupnja, no samo na nekoliko sati, pa no granice formalno prekršene jer se računaju prema dnevnom prosjeku. Snagu reaktora stoga nije bilo potrebno smanjivati.

Iz NE Krško objavili su da se kao dugoročno rješenje razmatra se proširenje sustava rashladnih tornjeva ugradnjom dodatnih rashladnih ćelija.