11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

Napad iz smjera Obrovca nije bio lokalna akcija pobunjenih Srba, nego koordinirana operacija 9. kninskog korpusa JNA, njegovih oklopno-topničkih elemenata i lokalnih srpskih formacija. Nakon topničke pripreme i pješačko-tenkovskog udara probijena je obrana Jasenica, Maslenice i Rovanjske. Jadranska magistrala bila je presječena, promet prema Rijeci i Zagrebu prekinut, a Kruševo je ostalo u okruženju.

Cilj nije bio samo zauzimanje sela

Maslenički most bio je dio Jadranske magistrale i tada jedina izravna kopnena veza između sjeverne Hrvatske i Dalmacije. Most je premošćivao Novsko ždrilo, a njegovi sjeverni prilazi nalazili su se u neposrednoj blizini Jasenica, Kruševa, Maslenice i Rovanjske. Tko je nadzirao taj prostor, nadzirao je najvažniji prometni čep između Like, sjeverne Dalmacije i zadarskog područja. Hrvatska tehnička enciklopedija o Masleničkom mostu

Hrvatske snage držale su položaje na prilazima mostu i u Kruševu od početka kolovoza. Prema američkoj vojnoj rekonstrukciji, na širem području mosta i njegovih prilaza nalazilo se najmanje 500 pripadnika ZNG-a. Obranu su činili 1. aktivna satnija 112. brigade ZNG-a i do bataljuna 4. A brigade ZNG-a, kasnije 4. gardijske brigade. CIA, Balkan Battlegrounds

Glavninu obrane Kruševa nosila je 4. A brigada ZNG-a. Branitelji su selo držali 42 dana, iako je bilo gotovo potpuno okruženo – s Obrovcem na jednoj i Karinom na drugoj strani. Jedina preostala veza sa slobodnim područjem vodila je morem prema Novigradu i uvali Meka Draga. Slobodna Dalmacija: Kruševo 1991.

Sastav 9. kninskog korpusa

Deveti kninski korpus JNA osnovan je 1988. preustrojem 9. motorizirane divizije. Bio je podređen Vojnopomorskoj oblasti sa sjedištem u Splitu, a područje odgovornosti obuhvaćalo je sjevernu i srednju Dalmaciju.

U njegovom su se sastavu nalazili:

• Komanda 9. korpusa sa zapovjednim i pratećim jedinicama

• motorizirana brigada sa sjedištem u Benkovcu

• motorizirana brigada sa sjedištem u Kninu

• motorizirana brigada sa sjedištem u Sinju

• mješoviti artiljerijski puk

• mješoviti protuoklopni artiljerijski puk

• inženjerijski bataljun

• bataljun veze

• sanitetski bataljun

• automobilski bataljun

• četa ABHO-a.

HMDCDR navodi da je korpus u proljeće 1991. imao 4.098 pripadnika, a do kraja kolovoza, uoči otvorenih operacija, 4.705 ljudi. To je bio ukupni sastav korpusa, a ne broj vojnika koji su izravno sudjelovali u napadu na Jasenice i Maslenicu. HMDCDR-ova građa o 9. korpusu JNA

Na terenu su djelovale ojačane borbene skupine, a ne nužno cijele brigade. CIA-ina analiza kao glavnu JNA-komponentu napada izdvaja elemente 221. motorizirane brigade pod zapovjedništvom potpukovnika Slavka Lisice. Vjerojatno je riječ bila o jednom motoriziranom bataljunu, oklopnoj satniji i topničkoj bitnici. U širem sustavu napada djelovali su korpusno topništvo, oklopne jedinice i elementi drugih postrojbi 9. korpusa.

Lokalnu srpsku komponentu činile su teritorijalne obrane iz područja Karina, Bukovice, Benkovca i Obrovca. HMDCDR u rekonstrukciji borbi navodi da je 9. korpus bio glavna napadna snaga, dok su lokalne srpske postrojbe sudjelovale u borbi, čišćenju prostora i osiguranju zauzetih položaja. Napad su podupirali topništvo, tenkovi i zrakoplovstvo. HMDCDR-ov pregled djelovanja JNA i pobunjenih srpskih postrojbi

Od 9. rujna do proboja 11. rujna

Početkom rujna JNA je iz Like i Knina dovela dodatne snage prema Obrovcu. Najprije su uslijedili topnički napadi. Pješački napad uz oklopnu i mehaniziranu potporu 9. rujna nije uspio probiti obranu Jasenica. Nakon nove topničke pripreme, 11. rujna u 10 sati počeo je novi pješačko-tenkovski napad. Slobodna Dalmacija

Branitelji su u početku pružili snažan otpor. Prema HRT-ovoj kronologiji, hrvatske su snage uništile jedan oklopni transporter i jedan tenk. Međutim, zbog kombinacije topničke pripreme, oklopnog pritiska i napada pješaštva, obrambene su linije tijekom poslijepodneva probijene.

Nakon sloma obrane branitelji su se morali povući iz Jasenica, Maslenice i Rovanjske. Time je presječena Jadranska magistrala, a agresorske snage ovladale su područjem Masleničkog mosta i Novskog ždrila. HRT taj događaj opisuje kao trenutak kada je prekinuta prometna veza Dalmacije s Rijekom i Zagrebom. HRT

Ne postoji pouzdana potvrda jedne točne minute u kojoj je most „pao“. Najpreciznija dostupna kronologija daje dva podatka: napad je počeo u 10 sati, a proboj i povlačenje hrvatskih snaga dogodili su se u poslijepodnevnim satima. Zato je kao trenutak operativnog gubitka mosta potrebno navesti poslijepodne 11. rujna 1991.

Kruševo zahtijeva dodatnu kronološku preciznost. U pojedinim vojnim rekonstrukcijama 11. rujna navodi se kao dan pada Kruševa, jer je tada slomljena obrana i prekinuta veza sa slobodnim područjem. Međutim, HRT navodi da su branitelji nakon okruženja napustili selo morskim putem prema Novigradu, a da su napadači u Kruševo ušli tri dana kasnije, 14. rujna. Precizna formulacija glasi: 11. rujna Kruševo je vojno izolirano i obrana je slomljena, dok je fizički zauzeto nakon povlačenja branitelja. HRT-ova kronologija

Ratko Mladić: važan operativac, ali ne zapovjednik korpusa

Ratko Mladić 11. rujna 1991. nije bio formalni zapovjednik 9. kninskog korpusa. HMDCDR u zapovjednom lancu navodi general-majora Špiru Nikovića do rujna 1991., Vladimira Vukovića od rujna do prosinca, a Mladića kao zapovjednika tek od siječnja 1992. Detaljnija vojna rekonstrukcija CIA-e Nikovića navodi do sredine rujna, Vukovića od sredine rujna, dok je Mladić od kolovoza bio zamjenik zapovjednika i načelnik štaba. HMDCDR

To, međutim, ne znači da je Mladić bio sporedna osoba. Nakon dolaska u Knin postao je glavna operativna figura u stožeru 9. korpusa, osobito nakon što je početkom kolovoza imenovan načelnikom štaba. Njegova je uloga bila povezivanje zapovjedništva korpusa, oklopnih i topničkih postrojbi JNA te lokalnih srpskih formacija.

To potvrđuje i njegova zapovijed od 16. rujna 1991., izdana nakon pada Jasenica, Maslenice i Rovanjske. Mladić je u dokumentu potpisan kao zamjenik komandanta, pukovnik Ratko Mladić. Zapovijed predviđa opći napad prema moru, uporabu snaga TO Knina, Benkovca i Obrovca te operacije kojima bi se stvorili uvjeti za napad na Zadar, Šibenik, Sinj i Split. Za Maslenički most izrijekom određuje: „Odsudno braniti Maslenički most.” Transkript Mladićeve zapovijedi od 16. rujna 1991.

Zato je najtočnije napisati da je Mladić u operaciji bio ključni operativni zapovjedni kadar i zamjenik zapovjednika 9. korpusa, ali ne i njegov formalni komandant 11. rujna.

Tri datuma Maslenice

U kronologijama se često miješaju tri različita događaja.

Prvi je 11. rujna 1991., kada je nakon poslijepodnevnog proboja izgubljena kontrola nad Jasenicama, Maslenicom, Rovanjskom, sjevernim prilazima mostu i Novskim ždrilom. Toga je dana presječena glavna izravna kopnena veza Dalmacije sa sjeverom Hrvatske.

Drugi je 14. rujna, kada su agresorske snage ušle u napušteno Kruševo nakon povlačenja branitelja morskim putem.

Treći je 21. studenoga 1991., kada je stari Maslenički most fizički miniran i srušen. Most nije srušen 11. rujna. Prema HRT-ovoj rekonstrukciji, Hrvatska vojska odlučila ga je uništiti kako bi zaustavila daljnje napredovanje JNA prema Zadru. Tehnička enciklopedija potvrđuje da je most, izgrađen 1961., srušen 21. studenoga 1991. i obnovljen 2005. HRT: rušenje Masleničkog mosta, Hrvatska tehnička enciklopedija

Operacija koja je otvorila širi napad na Dalmaciju

Zauzimanje prostora oko Maslenice nije bilo završetak operacije, nego njezina najvažnija početna etapa. Nakon što je presječena magistrala, 9. korpus dobio je mogućnost razvijanja napada prema zadarskom zaleđu i dalje prema šibenskom, sinjskom i splitskom području.

Mladićeva zapovijed od 16. rujna pokazuje da je Maslenički most bio dio šireg operativnog plana. Napad iz pravca Knina, Benkovca i Obrovca trebao je izbiti na more, razbiti obranu ZNG-a i MUP-a te stvoriti uvjete za napade na najveća dalmatinska središta. HMDCDR navodi da su do sredine rujna snage 9. korpusa i pobunjenih Srba držale Maslenički most i izbile na Jadransku magistralu, nakon čega se težište napada pomaknulo prema Zadru i drugim dalmatinskim gradovima. HMDCDR

Vojno gledano, 11. rujna nije pao samo jedan niz sela. Toga je dana otvoren koridor kojim je JNA presjekla glavnu kopnenu vezu Dalmacije sa sjeverom Hrvatske, izolirala Kruševo i preuzela nadzor nad ključnim prostorom Novskog ždrila. Fizičko rušenje mosta uslijedilo je tek nakon toga, 21. studenoga, kao posljedica odluke hrvatske strane da zaustavi daljnji prodor.