DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

18. rujna 1946. Blaženi Alojzije Stepinac – uhićen od komunističke vlasti u vrijeme kad se spremao služiti Svetu misu

Blaženi Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački, uhićen je na današnji dan 18. rujna 1946. oko 5 sati i 30 minuta ujutro na području Nadbiskupskog dvora na Kaptolu, u vrijeme kad se pripremao služiti Svetu Misu

bl. Alojzije Stepinec
bl. Alojzije Stepinec Foto: PHB/arhiva

Tako je komunistička vlast pokazala još jednom svoje zločinačko lice uhićenjem biskupa i mirotvorca, pomagača siromašnih i nevoljnih te budućeg sveca sveopće Crkve.

Izjava nadbiskupa Alojzija Stepinca, očitovana i vlastoručno potpisana u tijeku istražnog postupka, u Zagrebu, 20. rujna 1946.

Moje hapšenje i zatvor i istražni postupak ima pripremiti očigledno materijal za sud protiv mene. Danas je u cijelom kulturnom svijetu omraženo direktno napadati Crkvu i vjeru. Zato se tamo, gdje se hoće nešto poduzeti protiv predstavnika Crkve mora naći politička podloga, što je protiv mene nađeno u ovoj formi.

Ni po Božjem, ni po naravnom, ni po internacionalnom pravu nijedan ispravan sud ne bi me nikada mogao osuditi za ono što mi se imputira, kad bi pregledao cijelu situaciju u kojoj smo se nalazili.

Moja je krivnja sto posto u tome, što nisam mogao pokleknuti pred zahtjevima komunizma koji jedini vlada u ovoj zemlji, a zašto nisam mogao reći amen na sve što se radilo, evo razloga: nama se govorilo da je zagarantirana sloboda vjeroispovijesti u sadašnjem poretku.

Međutim konstatiram:

1) Da je od početka Narodno-oslobodilačke borbe pa do sada ubijeno između 260-270 katoličkih svećenika, od kojih ogromna većina ne bi nikada  bila zvana ni na odgovornost  u drugim  zemljama, a kamoli ubijena.
2) Ubijeno je kojih desetak časnih sestara, čega se ne sjećam nikada u povijesti naše zemlje.
3) Uništene su sve katoličke škole osim možda jedne gimnazije.
4) Uništene su naše tiskare.
5) Uništena  je naša štampa.
6) Oduzeti su brojni katolički zavodi.
7) Onemogućena su naša sirotišta pod vodstvom časnih sestara.
8) Uništen je naš Caritas, valjda zato što je spasio i hiljade partizanske djece za vrijeme rata.
9) Uništeno je naše društvo Sv. Jeronim, najjača pučka kulturna institucija na Balkanu i najomiljenija srcu našeg puka.
10) Stavljena su u najteže situacije ono par sjemeništa što je ostalo, jer im je oduzeta sva imovina od koje su se uzdržavala, a zna se da su u tim sjemeništima bila školovana djeca našeg siromašnog puka.
11) Veliki dio crkvene imovine oduzet je nasilno bez ikakvog sporazuma sa katoličkom crkvom.
12) Praktički je vrlo oteščan vjeronauk u nižim školama, a u višim je naprosto izbačen, protiv ogromne većine stanovnika naše zemlje.
13) Uveden je nasilno civilni brak protiv svih tradicija našeg puka koji s bolnim srcem mora da ide u civilne urede da izvrši svoju formalnost.
14) Već su iz nekih bolnica izbačene časne sestre ili im je onemogućen rad, makar su ih svi bolesnici od srca voljeli i svi savjesni liječnici duboko cijenili.
15) Tužio mi se jedan biskup da su na njegovu području već otete zgrade katoličkih redovnika ili redovnica.
16) Tužio mi se drugi biskup da su mu još danas neke crkve preorene u magazine. Možda se već naknadnim protestima uspjelo to očistiti.
17) Nijedan katolički svećenik ili biskup nije siguran ni po danu ni noći za svoju slobodu, a čak i za svoj život, što sam imao prilike sam iskusiti.

Mogao bih dalje nabrajati, ali sve u svemu sloboda je savjesti samo jedna velika iluzija i pijesak u oči neupućenima. Ona je praktično jednaka nuli, jer je to samo provizorij dok se mladež ne odgoji za iste. A to se čini svim sredstvima, tvrdeći u školskim knjigama da Krist, koji je za nas Bog, nije nikada uopće postojao, da je Majka Božja, koja je za nas jedan od najsvetijih pojmova, obična djevojka s ulice, da ne kažem bludnica; da je čovjek od majmuna itd, i jao onim nastavnicima koji bi se usudili prigovoriti.

Ja neću govoriti o klanjima koja se stalno nama imputiraju, ali bi bilo mnogo toga za ispitati i na drugoj strani, odakle silna grobišta širom cijele naše domovine i da li su to samo ustaška klanja ili hrvatskih domobrana. Zato, sve promislivši, smatram i odlučujem, ukoliko budem izveden pred sud:

1) Da se neću, osim načelne izjave, nijednom riječju braniti;
2) Da odbijam branitelja na sudu i
3) Da neću apelirati protiv osude, jer je opće poznata stvar da sud često izvodi naloge koje mu dostavi stanovita organizacija.

Konačno da završim. Ako je današnjim vlastima iskreno do sređenja prilika u našoj zemlji, onda evo jedina puta do toga. Država imade svoje redovite diplomatske odnose sa Sv. Stolicom.

Neka dakle s njom kao s jedinim kompetentnim faktorom povede otvoreno i muški i pošteno pregovore. Sv. Stolica, odnosno katolička Crkva, ne pozna diktata, ali pozna poštene i iskrene sporazume. Bez toga sve drugo neće koristiti ništa. Mogu biti ja osuđen, što me malo dira.

Mogu biti osuđeni i drugi biskupi. Mogu biti poubijani još toliki svećenici ili vjernici, stvari se neće popraviti, nego samo pogoršati i dovesti sasvim sigurno do potpunog rasula. Da ne govorim o bezbrojnim poukama povijesti, ogromna je pouka Hitler kojoj smo živi svjedoci.

Više od jednog decenija vodio je nečuvenu borbu protiv katoličke Crkve, i znamo kakav je rezultat: Crkva danas slobodno diše i radi u Njemačkoj. Zato velim, ako mi nećete dati pravo vi u ovome što navodim, dat će mi povijest, i kao što su svi nebrojeni Hitlerovi procesi protiv katoličke Crkve poslužili na njezino dobro, tako će sasvim sigurno u zadnjoj liniji biti i s ovim.

Iza katoličke Crkve stoji konačno Krist, njezin ugaoni kamen, o kojem je pisano: Tko padne na ovaj kamen, razbit će se, i na koga on padne, smrvit će ga. [134] Ja sam iznio ukratko svoje misli za ispravno rješenja ovog problema.

[134] Usp. Mt 21, 44.

Izvor: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok Evanđelja ljubavi, Životopis, dokumenti i svjedočanstva – prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata, Knjiga 3, Dokumenti II, (1944. –1998.), Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 370-372.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija.

Izvor:Portal dnevnih novosti

Autor: PDN-arhiva/Foto: snimka zaslona/YouTube

#komunistički režim #uhićenje #blaženi Alojzije Stepinac

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

Osnivanje 55. samostalnog bataljuna

Osnivanje 55. samostalnog bataljuna

Saznajte sve o 55. samostalnom bataljunu: od osnivanja 1991., preko borbi na grubišnopoljskom i pakračkom bojištu, do raspuštanja 1992. godine. Priča o hrabrosti i žrtvi.

prije 17 h
04. studenog 1991. - Bitka za Logorište (VIDEO) Najčitanije

04. studenog 1991. - Bitka za Logorište (VIDEO)

Sjećanje na 4. studenog 1991. i Bitku za Logorište kod Karlovca. Detalji o napadu JNA i četnika, herojskoj obrani hrvatskih snaga te stradanju civila.

prije 22 h
04. studenoga 1960. Siniša Glavašević – junaci Radio Vukovara davali su nadu i svjetlo patnjama Vukovara (VIDEO) Najčitanije

04. studenoga 1960. Siniša Glavašević – junaci Radio Vukovara davali su nadu i svjetlo patnjama Vukovara (VIDEO)

Prisjetite se Siniše Glavaševića, ratnog izvjestitelja i heroja Radio Vukovara, rođenog 4. studenoga 1960. Njegova izvješća davala su nadu Vukovaru do pada grada i tragične smrti na Ovčari.

prije 22 h
04. studenoga 1876. izvedena opera Nikola Šubić Zrinski – ‘Za dom, u boj, za dom u boj!’ (VIDEO) Najčitanije

04. studenoga 1876. izvedena opera Nikola Šubić Zrinski – ‘Za dom, u boj, za dom u boj!’ (VIDEO)

Saznajte sve o operi Nikola Šubić Zrinski, izvedenoj 4. studenoga 1876. u Zagrebu. Otkrijte kako je postala globalni fenomen i zašto je 'Za dom, u boj' nacionalni idiom.

prije 22 h
Vukovar, 3. studenoga 1991.: borbe za Lužac i bolnica pred iscrpljenjem Najčitanije

Vukovar, 3. studenoga 1991.: borbe za Lužac i bolnica pred iscrpljenjem

Na današnji dan 1991. godine, obrana Vukovara suočila se s teškim borbama za Lužac, poginuo je general JNA Bratić, a vukovarska bolnica bila je na rubu iscrpljenja s desecima ranjenika i nedostatkom zaliha.

prije 1 dana
Gornje Jame, 3. studenoga 1991.: Počeo zločin koji će gotovo izbrisati selo

Gornje Jame, 3. studenoga 1991.: Počeo zločin koji će gotovo izbrisati selo

Prisjećamo se teškog stradanja Gornjih Jama kod Gline 3. studenog i 11. prosinca 1991. godine. Zločin SAO Krajine gotovo je izbrisao selo i njegove stanovnike.

prije 1 dana
Miškovići, 3. studenoga 1991.: Poginuo hrvatski redarstvenik Marijan Matišić

Miškovići, 3. studenoga 1991.: Poginuo hrvatski redarstvenik Marijan Matišić

Prisjetite se Marijana Matišića, hrvatskog redarstvenika koji je poginuo 3. studenoga 1991. u Miškovićima na Pagu tijekom pratnje misije EZ-a. Sjećanje na heroja Domovinskog rata.

prije 1 dana
Na današnji dan 1991. Zbor narodne garde postao je Hrvatska vojska

Na današnji dan 1991. Zbor narodne garde postao je Hrvatska vojska

Saznajte kako je 3. studenoga 1991. Zbor narodne garde službeno preimenovan u Hrvatsku vojsku usred Domovinskog rata. Otkrijte povijesni put od osnutka ZNG-a do formiranja HV-a.

prije 1 dana
03. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje (VIDEO) Najčitanije

03. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje (VIDEO)

Saznajte kako je 3. studenog 1994. operacijom Cincar oslobođeno Kupreško polje. Prva zajednička akcija HVO-a i Armije BiH okončala je srpsku okupaciju i imala strateški značaj.

prije 1 dana
03. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – u okupaciji Bilogore mučki ubijeno 24 Hrvata Najčitanije

03. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – u okupaciji Bilogore mučki ubijeno 24 Hrvata

Dana 3. studenoga 1991. oslobođeno je područje Grubišnog Polja. Otkrijte zločine srpske vojske i pobunjenika u Bilogori, gdje je mučki ubijeno 24 Hrvata, a mnogi su protjerani i zlostavljani.

prije 1 dana
Višegrad 3. studenoga 1941.: Svjedočanstvo o četničkim pokoljima u istočnoj Bosni Najčitanije

Višegrad 3. studenoga 1941.: Svjedočanstvo o četničkim pokoljima u istočnoj Bosni

U studenom 1941. Višegrad je bio poprište četničkih pokolja. Izvještaj iz Sarajeva otkriva detalje o spaljenim selima, ubijenim stanovnicima i stradanju 2.500 Muslimana u istočnoj Bosni.

prije 1 dana
02. STUDENOGA 1991. – Treći dan operacije Otkos-10: Hrvatski branitelji izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje Najčitanije

02. STUDENOGA 1991. – Treći dan operacije Otkos-10: Hrvatski branitelji izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje

Saznajte kako su hrvatski branitelji 2. studenoga 1991., trećeg dana operacije Otkos-10, oslobodili Mali Grđevac i izbili na cestu Virovitica – Grubišno Polje, povezujući snage HV-a.

prije 2 dana

Prikazano 12 od 5748 članaka.