Dan kada je Karlovac na svojim ulicama pozdravio osloboditelje
Tisuće Karlovčana 23. kolovoza 1995. dočekale su postrojbe Zbornog područja Karlovac koje su sudjelovale u oslobađanju Korduna i sjevernog dijela Like. Trideset i jednu godinu poslije, fotografije i dokumentarni film „Hvala“ čuvaju prizor grada koji je nakon četiri ratne godine napokon mogao pozdraviti svoje branitelje bez opasnosti od neprijateljskih topova.
Karlovačkim Korzom i gradskim ulicama 23. kolovoza 1995. prošao je svečani mimohod hrvatskih postrojbi koje su se vratile iz vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Prema fotografskoj kronici KAfotke, kolonu dugu 14 kilometara činilo je oko 500 vozila. Hrvatski radio Karlovac navodi da su pripadnike postrojbi Zbornog područja Karlovac na Korzu pozdravile tisuće građana.
Doček je uslijedio nakon četiri godine tijekom kojih je Karlovac bio izložen napadima i granatiranju. Kako bilježi Hrvatski radio Karlovac u kronologiji operacije, u 19 sati 7. kolovoza 1995. sirene su posljednji put označile prestanak opće opasnosti. Na ulicama su se tada pojavila prva vozila s hrvatskim zastavama, a grad je svojim osloboditeljima službeni doček priredio 23. kolovoza.
Tko je prošao karlovačkim Korzom
Fotografski zapis KAfotke među sudionicima mimohoda navodi 110. i 137. postrojbu, 14. i 143. domobransku pukovniju, Vojnu policiju, oklopno-mehanizirane postrojbe, 304. logističku bazu, 38. inženjerijsku bojnu, 506. mješovitu satniju, postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane, 6. topničko-raketni divizion, protuzračnu obranu, 266. izvidničko-diverzantsku satniju, 256. satniju veze, pripadnike MUP-a i Zapovjedništvo Zbornog područja Karlovac.
U nazivlju 110. i 137. postrojbe postoji razlika između lokalne fotografske kronike i vojne dokumentacije. KAfotka ih navodi kao brigade, dok ih povjesničar Davor Marijan u studiji „Storm“, objavljenoj u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u opisu borbi na karlovačkom području vodi kao 110. karlovačku i 137. dugorešku domobransku pukovniju. Kao domobranske pukovnije navode se i u karlovačkoj kronologiji objavljenoj 2026. godine.
Zbornim područjem Karlovac zapovijedao je general-bojnik Miljenko Crnjac. Prema podacima Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj, koje prenosi Hrvatski radio Karlovac, njegove su postrojbe imale zadaću osloboditi Kordun i sjeverni dio Like. Pred njima su se nalazili gotovo cijeli Kordunski korpus Srpske vojske Krajine, jedna brigada Ličkog korpusa i druge neprijateljske postrojbe. Na području odgovornosti Zbornog područja Karlovac poginula su 33 hrvatska branitelja.
Mimohod 23. kolovoza bio je javna zahvala vojnicima i policajcima koji su razbili otpor snaga koje su držale okupirani hrvatski teritorij i godinama ugrožavale Karlovac. Iza 500 vozila nisu stajale samo borbene postrojbe, nego i ljudi iz logistike, veze, inženjerije, protuzračne i ABKO obrane, bez kojih pobjeda na karlovačkom području ne bi bila moguća.
