Hrvatska obilježava Dan neovisnosti: Znate li što se dogodilo na današnji dan prije 35 godina?

Odluci o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske prethodila je jasna volja građana iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Više od 92 posto birača izjasnilo se za samostalnu Hrvatsku i protiv ostanka u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Ustavnom odlukom, koja sadržava svega sedam točaka, Hrvatska je proglašena suverenom i samostalnom državom. Istodobno je pokrenut postupak razdruživanja od ostalih republika i SFRJ te proces međunarodnog priznanja nove države.

Istoga dana Sabor je usvojio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Svečana sjednica održana 25. lipnja 1991. bila je vrhunac osmodnevnog zasjedanja koje je započelo 18. lipnja. Na toj su sjednici doneseni ključni državnopravni akti kojima je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

Povijesnu odluku tada je objavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, poručivši kako hrvatski narod i svi građani Republike slobodnom voljom proglašavaju Hrvatsku samostalnom i suverenom državom. Ujedno je pozvao vlade i parlamente drugih zemalja da priznaju odluku hrvatskog naroda i prihvate Hrvatsku kao ravnopravnu članicu međunarodne zajednice.

Njegove riječi „Živjela nam vječno samostalna i suverena Republika Hrvatska!“ zastupnici su pozdravili dugotrajnim pljeskom i pjevanjem hrvatske himne „Lijepa naša domovino“.

Politička javnost posebno pamti i rečenicu tadašnjeg predsjednika Sabora Žarka Domljana, izgovorenu neposredno nakon izglasavanja akata kojima je potvrđena hrvatska suverenost.

„Rođena je država Hrvatska! Neka joj je dug i sretan život!“, poručio je Domljan. Kasnije je otkrio kako govor nije unaprijed pripremio te da mu je ta povijesna rečenica pala na pamet u posljednjem trenutku.

Povijesna odluka donesena je u iznimno složenim okolnostima. Pobuna dijela hrvatskih Srba, započeta u kolovozu 1990. godine i poznata kao „balvan-revolucija“, uz potporu JNA postupno je prerasla u otvorenu agresiju i rat. Prethodili su joj krvavi Uskrs na Plitvicama, sukob u Borovu Selu i pogibija dvanaestorice hrvatskih redarstvenika, dok su svi pokušaji političkog rješavanja krize ostali bez uspjeha.

Europska zajednica nastojala je zaustaviti eskalaciju sukoba Brijunskom deklaracijom od 8. srpnja 1991., kojom su Hrvatska i Slovenija prihvatile tromjesečni moratorij na provedbu odluka donesenih 25. lipnja. Po isteku moratorija, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991., dan nakon raketiranja Banskih dvora od strane JNA, donio odluku o konačnom raskidu svih državnopravnih veza sa SFRJ.

Od 2001. do 2019. godine 25. lipnja obilježavao se kao Dan državnosti i bio je državni blagdan te neradni dan. U prvom desetljeću moderne hrvatske države Dan državnosti slavio se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine. Izmjenama Zakona o blagdanima iz 2019., koje su stupile na snagu 2020., Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja proglašen Danom neovisnosti. Time je ovaj datum od državnog blagdana postao spomendan i redovni radni dan.

Trideset i pet godina nakon povijesne odluke Hrvatskog sabora, 25. lipnja ostaje jedan od najvažnijih datuma moderne hrvatske povijesti, simbol ostvarenja stoljetne težnje hrvatskog naroda za vlastitom, suverenom i međunarodno priznatom državom.