Tri žrtve iz Vukovara identificirane u Zagrebu: Među njima dvojica hrvatskih branitelja i civilna žrtva

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu danas su, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, identificirane tri žrtve iz Domovinskog rata – dvojica hrvatskih branitelja i jedna civilna žrtva, svi stradali tijekom velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Uz članove obitelji identificiranih, postupku identifikacije nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko, dekan Medicinskog fakulteta prof. Slavko Orešković, ravnatelj Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“ Vukovar prof. Anto Blažanović, prof. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku te predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.

Identificirani branitelji i civilna žrtva iz Vukovara

Među identificiranima je hrvatski branitelj Zlatko Bataković, dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 3. gardijske brigade, koji je sudjelovao u obrani Vukovara. Zarobljen je 18. studenoga 1991. godine tijekom okupacije grada na Ristićevom salašu zajedno s drugim braniteljima koji su se nalazili na tom položaju. Ubijen je u 26. godini života, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli kod Vukovara, na lokaciji nekadašnjeg odlagališta otpada.

Identificiran je i hrvatski branitelj Darko Bilušić, dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 204. brigade Hrvatske vojske. Kao sudionik obrane Vukovara zarobljen je 18. studenoga 1991. godine u prostoru VUPIK-a, gdje se nalazio kao ranjenik. Nakon zarobljavanja zajedno s roditeljima i drugim osobama odveden je u hangare Veleprometa, gdje mu se gubi svaki trag. Ubijen je u dobi od 21 godine, a njegovi posmrtni ostaci također su pronađeni u masovnoj grobnici na Petrovačkoj doli.

Danas je identificirana i civilna žrtva Zorka Jeger, koja je poginula 1. listopada 1991. godine nakon što je granata pogodila njezinu kuću u Vukovaru. Imala je 68 godina. Njezini posmrtni ostaci ekshumirani su neposredno nakon mirne reintegracije na vukovarskom stadionu Sloga. Za nju ranije nije bio pokrenut službeni postupak traženja, a identitet je potvrđen tijekom revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka.

Medved: Terenska istraživanja i revizija ključni su u procesu identifikacija

„Iz navedenih podataka vidljiva su i dva ključna smjera našeg djelovanja u procesu traganja za osobama nestalim u Domovinskom ratu, a to su terenska istraživanja i revizija neidentificiranih posmrtnih ostataka“, kazao je ministar Medved.

Naglasio je kako se terenska istraživanja kontinuirano provode na svim lokacijama za koje postoje saznanja o mogućim grobnicama, a posebno je izdvojio Petrovačku dolu, koju je opisao kao najzahtjevniju i najduže istraživanu lokaciju prikrivene grobnice iz Domovinskog rata.

Podsjetio je da istraživanja na toj lokaciji traju od travnja 2022. godine, dok su prvi posmrtni ostaci žrtava pronađeni u svibnju 2024., nakon dvije godine intenzivnog pretraživanja terena. Utvrđeno je kako se radi o sekundarnoj, a moguće i tercijarnoj grobnici, što znači da su posmrtni ostaci premještani iz primarnih grobnica s ciljem prikrivanja zločina.

Na Petrovačkoj doli tijekom protekle četiri godine iskopano je, pregledano i uklonjeno gotovo 174 tisuće kubičnih metara otpada, ispod kojega je pronađeno više od dvije tisuće fragmentiranih kostiju, što dodatno otežava obradu posmrtnih ostataka i proces DNA identifikacije.

Zaključno s današnjom identifikacijom, iz posmrtnih ostataka ekshumiranih na Petrovačkoj doli identificirano je ukupno 38 osoba – 22 hrvatska branitelja i 16 civilnih žrtava, u dobi od 21 do 68 godina.

„Nastavljamo pretraživanje te i drugih lokacija, kako u Podunavlju, gdje je najveći broj nestalih u Domovinskom ratu, tako i na Banovini i drugdje, a uz terenska istraživanja, usmjereni smo i na reviziju neidentificiranih posmrtnih ostataka, kao i kontinuirano unaprjeđenje identifikacijskih postupaka“, istaknuo je Medved.

Dodao je kako je primjer učinkovitosti takvog pristupa upravo današnja identifikacija civilne žrtve čiji su posmrtni ostaci ekshumirani još 1998. godine, ali je identitet potvrđen tek nakon što je obitelj početkom 2026. dala krvne uzorke za DNA analizu.

„Dakle, iako nije bio pokrenut postupak traženja, uspjeli smo doći do obitelji i potvrditi identitet još jedne žrtve iz Domovinskog rata, koja će sada napokon počivati u miru“, kazao je Medved.

Dodao je kako taj slučaj potvrđuje važnost revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka te kontinuirane suradnje s obiteljima nestalih osoba i udrugama koje ih okupljaju.

„O važnosti, ali i učinkovitosti postupka revizije NN posmrtnih ostataka najbolje govori podatak da smo u proteklih 10 godina u postupku revizije identificirali 108 osoba ekshumiranih ranije, a uz identifikaciju 235 osoba ekshumiranih u našem mandatu identificirali smo ukupno 343 osobe“, kazao je Medved.

Govoreći o terenskim istraživanjima, podsjetio je kako je od 2016. godine, u koordinaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, istraženo više od 440 lokacija ukupne površine oko 1.074.000 četvornih metara te pronađeno sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica iz Domovinskog rata.

Potraga za nestalima ostaje trajna obveza države

„Pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu trajan je prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja i Vlade RH, naša obveza prema njima i njihovim obiteljima, koji su nam najsnažniji poticaj. Zato nastavljamo ulagati u ljudske i materijalne kapacitete, moderniziramo opremu i unaprjeđujemo metodologiju, kako bi ubrzali proces identifikacije“, poručio je ministar Medved.

Podsjetio je kako je Vlada još 2019. godine uložila pet milijuna kuna u modernizaciju DNA laboratorija, dok je u travnju ove godine osigurano dodatnih 250 tisuća eura radi povećanja protočnosti i ubrzanja DNA identifikacija.

Istaknuo je kako su protok vremena i nedostatak informacija i dalje najveće prepreke u procesu pronalaska nestalih osoba te ponovno pozvao sve koji imaju saznanja o mogućim lokacijama grobnica ili sudbini nestalih da informacije podijele s nadležnim institucijama.

Nakon današnje identifikacije, Republika Hrvatska još uvijek traga za 1725 osoba nestalih u Domovinskom ratu. Od toga se 446 osoba vodi nestalima na području Vukovarsko-srijemske županije, dok se za 320 osoba još uvijek traga na području Vukovara.

Najavljene izmjene Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu

Ministar Medved najavio je i izmjene te dopune Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, donesenog 2019. godine kao prvog zakona kojim su sustavno uređena prava nestalih osoba i njihovih obitelji.

Po prvi put predlažu se izmjene koje bi se odnosile na ostavinske postupke.

„S obzirom na još uvijek velik broj nestalih osoba, obitelji koje ne žele iz emotivnih razloga proglasiti svoje nestale bližnje umrlima suočavaju se s problemima u ostavinskim postupcima. Na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga koje okupljaju obitelji nestalih, krenuli smo u rješavanje i tog pitanja kako bi se riješilo nasljeđivanje imovine nestalih osoba, a da ih se pri tome ne treba proglasiti umrlima“, pojasnio je.

Naglasio je kako predložene izmjene neće imati financijski učinak, ali bi obiteljima nestalih trebale olakšati rješavanje ostavinskih pitanja.

„Činimo to prije svega kako bi pomogli obiteljima nestalih premostiti i taj problem, a uvažavajući pravne mogućnosti - stoga predlažemo ove izmjene i dopune“, zaključio je Medved.