Cvrtila otkrio što se sprema nakon pada Vučića: ‘Hrvatska će biti žrtva interesa Europske unije’

Pobjeda ‘Studentske liste – Studenti pobeđuju’ na parlamentarnim izborima u Srbiji označila je veliki politički preokret i ozbiljan udarac dugogodišnjoj dominaciji Aleksandra Vučića i njegove političke opcije. Nakon više od desetljeća na vlasti, Vučić je priznao izborni poraz, a pred Srbijom je razdoblje velikih političkih promjena, ali i brojnih nepoznanica.

Pitanje koje se sada postavlja jest hoće li izborna pobjeda studenata doista donijeti dubinsku promjenu srbijanskog političkog sustava ili će se dosadašnja politika nastaviti drugim sredstvima. Posebno je neizvjesno kako će se nova vlast postaviti prema državnim institucijama, sigurnosnom aparatu i vanjskopolitičkim prioritetima zemlje.

O mogućim scenarijima, Vučićevim potezima nakon izbornog poraza te posljedicama za Hrvatsku razgovarali smo sa Željkom Cvrtilom, kriminalistom i stručnjakom za sigurnost, koji smatra da sama izborna pobjeda ne znači nužno i dubinsku promjenu političkih odnosa u Srbiji.

Vučić bi mogao utjecati na studentsku listu iznutra

Cvrtila smatra da nije isključena mogućnost da Vučić pokuša zadržati politički utjecaj i nakon izbornog poraza, među ostalim i djelovanjem unutar same studentske liste. Pritom upozorava na heterogenost pokreta koji je okupio različite političke i ideološke skupine, a povezuje ih ponajprije protivljenje dosadašnjoj vlasti.

“Da, naravno da je to moguće. Mislim da je Vučić vrlo mudro, čak i neočekivano razumno i zrelo postupio. Odmah nakon prvih rezultata rekao je da su izgubili. Time je opovrgnuo ono što su studenti govorili, odnosno njihove tvrdnje da neće priznati rezultate i slično. Na taj način zapravo gradi svoju političku budućnost. Želi se prikazati kao vjerodostojan čovjek, kao Europljanin i demokrat. Ne bih se začudio da on ima nekoliko, možda i desetak ljudi na njihovim (studentskim) listama. S druge strane, pitanje je u kojem će smjeru sve to ići, s obzirom na to da je riječ o poprilično heterogenoj skupini. Vučić i njegova ekipa, kao vrlo iskusna politička klasa, ukazivat će na sve njihove pogreške, upozoravati na njih i pokušavati ih dezavuirati”, smatra Cvrtila.

Prema njegovoj procjeni, zajednički cilj smjene dosadašnje vlasti ne znači da će među studentima postojati suglasnost o svim pitanjima. Upravo bi razlike u političkim pogledima i budućem smjeru države mogle postati jedan od najvećih izazova za novu parlamentarnu većinu.

Preuzimanje institucija bit će velik izazov

Jedno od ključnih pitanja nakon izborne pobjede odnosi se na preuzimanje državnih institucija, uključujući policiju, sigurnosne službe i vojsku. Nova vlast morat će odlučiti kako se postaviti prema kadrovima koji su na vodeće položaje došli za vrijeme Vučićeve vladavine, ali i kako osigurati da institucije nastave profesionalno funkcionirati.

Cvrtila upozorava da promjena političkog vrha sama po sebi ne jamči uspješno upravljanje državom. Smatra da bi nedostatak iskustva i znanja mogao predstavljati ozbiljnu prepreku za ljude koji prvi put preuzimaju odgovorne funkcije.

“Gledajte, to će biti jedan od problema. Naravno da će oni pokušati smijeniti ljude na čelu institucija. Međutim, pitanje je kakve kapacitete imaju da preuzmu te institucije. Dio ljudi iz tih institucija pridružit će im se, a neki su im se možda već ranije potiho i prikriveno pridružili, računajući na to da će poslije preuzeti određene pozicije i surađivati s novom vlašću. Međutim, imali smo i ranije situacije u kojima su na čelo institucija došli ljudi koji nisu bili spremni voditi ih. Možete imati najbolje namjere i ideje, možete biti najpošteniji čovjek na svijetu, ali ako nemate dovoljno znanja i iskustva za vođenje neke institucije, bilo da je riječ o policiji, ministarstvu financija, gospodarstvu, sigurnosno-obavještajnoj službi ili nečem drugom, sustav vas jednostavno može progutati. Kada uđete u taj sustav, počinju objašnjenja da se nešto ne može zbog zakona, propisa ili zahtjeva Europske unije. Ako nemate čvrste i jasne stavove te znanje o tome kako nešto provesti, ne možete napraviti promjene”, upozorava Cvrtila.

‘Ne vjerujem da će se temeljna politika promijeniti’

Cvrtila smatra da će Studentska lista, unatoč pobjedi, morati pronaći zajednički politički smjer. Kao primjer navodi Trećesječanjsku koaliciju u Hrvatskoj, koja je 2000. došla na vlast, ali se suočila s unutarnjim sukobima i različitim političkim vizijama. Prema njegovu mišljenju, slične bi se napetosti mogle pojaviti i među studentima, osobito kada dođu na red konkretne odluke o unutarnjoj i vanjskoj politici.

“Mi polazimo od pretpostavke da je riječ o nekakvoj nevelikosrpskoj i liberalnoj skupini, ali zapravo ne znamo tko je sve unutra. Riječ je o prilično heterogenoj skupini. Oni će imati probleme kakve je imala i Trećesječanjska koalicija kod nas nakon 2000. godine. Mislim da će kod njih jedni ići prema velikosrpskoj politici, a drugi prema nekoj liberalnoj politici. Vjerovati da će se nakon 150 godina ‘srpskog svijeta’ nešto drastično promijeniti, po meni je naivno. Deseci, stotine vlada u Srbiji su se promijenile, ali temeljne političke ideje ostajale su prisutne. Mislili smo da nakon Miloševića ne može doći veći ‘velikosrbin’, pa eto, došao je Vučić. Ne znamo što će se točno dogoditi. Oni će međusobno imati trvenja i sukobe. Njihova jedina zajednička točka zasad je smjena Vučićeve vlasti, koju smatraju izrazito korumpiranom. Sve ostalo, odnosno smjer u kojem će Srbija ići, tek treba vidjeti”, kazao je Cvrtila te nastavio:

“Po meni je puno dublji problem u društvu i narodu koji bira takve vođe i ne odustaje od velikosrpskih ideja. Od 1844. godine postoji ta politička tradicija. Mijenjale su se države, ratovi i politički vođe, od različitih jugoslavenskih država do Miloševića i Vučića, ali ta se politika u svojoj biti nije promijenila. Hoće li se to promijeniti baš sada? Ja u to ne vjerujem”, ističe Cvrtila.

Hrvatska bi se mogla naći pred novim izazovima

Posebno zabrinjavajućim smatra pitanje budućih odnosa Srbije i Hrvatske. Cvrtila ne očekuje da će promjena vlasti u Beogradu nužno donijeti zaokret u odnosu prema Zagrebu, a smatra da bi Hrvatska mogla biti izložena pritisku europskih institucija da prihvati kompromise kako bi se ubrzao europski put Srbije. Pritom iznosi svoju procjenu da bi Europskoj uniji u prvom redu moglo biti važno udaljavanje Srbije od Rusije, dok bi odnosi Beograda sa susjednim državama mogli ostati u drugom planu.

“Kada govorim o svemu ovome, govorim prije svega iz perspektive Hrvatske i hrvatskih interesa. Pad Vučića bio je u interesu Europske unije, kao što je, prema mojem mišljenju, i smjena Orbana bila u njezinu interesu. Njima je cilj da se Srbija odmakne od Rusije. To im je glavni cilj, dok ih odnosi Srbije prema Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini manje zanimaju. I kod studentske liste glavni je cilj bio rušenje Vučića. Pitanja o tome u kojem će smjeru Srbija ići na europskom i međunarodnom planu te kakve će odnose imati s Hrvatskom nisu bila u prvom planu. O tim pitanjima nisu željeli govoriti ili su ih tek usput spominjali.

Mislim da se odnosi prema Hrvatskoj neće drastično promijeniti i bojim se da će Hrvatska biti žrtva interesa Europske unije, koja će vjerojatno ubrzano gurati Srbiju prema članstvu. Hrvatska će se pritom možda morati ponovno prilagođavati i pristajati na kompromise nauštrb vlastitih nacionalnih interesa”, kaže Cvrtila.

‘Pojavit će se neki ‘liberal’ koji će prevariti našu ljevicu’

Sugovornik smatra da bi se u novim političkim okolnostima mogli pojaviti akteri koji će prema Hrvatskoj i Europi nastupati pomirljivijim tonom, ali za koje, prema njegovoj procjeni, to ne mora značiti i stvarno odustajanje od spornih političkih ideja. U tom kontekstu spominje ‘Porfirija’ kao primjer osobe koju dio hrvatske javnosti, kako tvrdi, nije pravodobno prepoznao u političkom i ideološkom kontekstu koji smatra važnim.

“Situacija bi mogla biti puno kompliciranija jer će se ponovno pojaviti neki ‘Porfirije’, neki liberal, ekonomist ili pomirljiv čovjek koji će biti prihvatljiv hrvatskoj ljevici i Europi, netko tko nije Vučić i tko nije otvoreno zagovarao ‘srpski svet’. Mnogi u Hrvatskoj ranije nisu prepoznavali takve pojave. Tek nakon što su rehabilitirali Mladića na njegovu sprovodu, dio ljevice i lijevih medija počeo je drukčije gledati na takve i iznenadio se. Sada bi se ponovno mogao pojaviti netko takav, koga će naši ljudi prepoznati tek za desetak godina. Pritom ne govorim nužno o konkretnoj osobi, nego figurativno o nekome tko bi imao takve osobine i tko bi mogao zavarati ljude u Hrvatskoj i Europi”, upozorava Cvrtila.

Dodaje da otvoreno iskazani politički stavovi, koliko god bili sporni, barem omogućuju jasnije prepoznavanje pozicije nekog aktera. Veći problem vidi u situaciji kada se političke namjere, prema njegovoj procjeni, prikrivaju pomirljivom retorikom.

“Ne očekujem da će se odnos prema Hrvatskoj bitno promijeniti. Mislim da bi Hrvatskoj u nekim političkim pitanjima moglo biti teže, osobito u odnosima s Europskom unijom. Vučić je deset godina govorio o srpskom svetu, a mnogi u Hrvatskoj to nisu ozbiljno shvaćali ili nisu prepoznavali. ‘Porfirije’ je pritom djelovao kao pomirljiv čimbenik, a mnogi nisu razumjeli tko je on i kakve stavove zastupa. Takve bi se situacije mogle ponavljati. To je puno gore nego kada vam netko otvoreno pokaže da vam nije prijatelj. Problem je kada netko djeluje kao prijatelj, a onda vas iznenada ‘udari bocom u glavu’. Upravo će zbog takvog nerazumijevanja biti teže prepoznati i objasniti određene političke poteze”, poručuje.

Hrvatski interes je stabilno susjedstvo

Unatoč pesimističnim procjenama o mogućem nastavku spornih političkih obrazaca u Srbiji, Cvrtila naglašava da bi za Hrvatsku bilo najbolje kada bi se njezin istočni susjed doista okrenuo drukčijoj politici i odustao od teritorijalnih ambicija. Smatra da je stabilnost regije važna ne samo zbog sigurnosti nego i zbog gospodarskog razvoja Hrvatske, koja bi u mirnom okruženju mogla nesmetano razvijati turizam i druge gospodarske djelatnosti.

“Volio bih da je drukčije. Volio bih da Srbija zaista postane liberalna i neagresivna država koja se zadovoljava svojim postojećim granicama. U iznimnom je hrvatskom nacionalnom interesu da imamo mirno okruženje. To je jedan od pet najvažnijih hrvatskih nacionalnih interesa jer Hrvatska tada može u miru raditi, napredovati i razvijati se, od turizma nadalje. Nestabilno okruženje ne mora biti izravno u Hrvatskoj da bi nam štetilo. Ako je nestabilnost na Kosovu ili u Bosni, to nikako ne odgovara hrvatskim interesima. Volio bih da se u tom smislu politike promijene, ali bojim se da se to neće dogoditi. Mislim da će samo postati perfidnije nego što su bile dosad”, zaključuje Željko Cvrtila.