Raspudić upozorava: Vučićev odlazak nije dovoljan, Hrvatska od nove vlasti mora tražiti konkretne poteze

Pobjeda Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji izazvala je slavlje na ulicama Beograda i drugih srpskih gradova te otvorila pitanje budućnosti zemlje nakon dugogodišnje dominacije Aleksandra Vučića. No dok se analiziraju posljedice političkog preokreta i mogući smjer Srbije prema Europskoj uniji, ostaje neizvjesno hoće li promjena vlasti donijeti i drukčiji odnos prema Hrvatskoj.

Saborski zastupnik stranke Drito Nino Raspudić u razgovoru za Dnevno.hr upozorava da Zagreb ne bi smio donositi zaključke samo na temelju odlaska dosadašnjeg srpskog vodstva. Za Hrvatsku je, smatra, ključno hoće li nova vlast promijeniti politiku prema otvorenim pitanjima koja desetljećima opterećuju odnose dviju država.

Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije Srbije, Studentska lista osvojila je 52,65 posto glasova, dok je lista Aleksandra Vučića dobila 39,22 posto. Uz izlaznost od gotovo 69 posto, izborni rezultat označio je prekretnicu nakon gotovo dvije godine studentskih prosvjeda potaknutih tragedijom u Novom Sadu.

Dok su iz europskih institucija stizale poruke podrške demokratskim promjenama i reformama, Raspudić ističe da Hrvatska prema novoj vlasti mora imati jasno definirane kriterije. Nije, kaže, presudno tko će preuzeti upravljanje Srbijom, nego hoće li se promijeniti njezina politika prema hrvatskim zahtjevima.

„Mi najprije trebamo vidjeti kada će oni složiti Vladu i artikulirati svoje politike. Hrvatska treba definirati svoje uvjete Srbiji i držati ih se. Nas ne treba zanimati promjena čelnog lica u Srbiji, vladajuće stranke, nego promjena politike prema našim elementarnim zahtjevima”, poručuje Raspudić.

„Očekujem već prvi tjedan da vrate spise o žrtvama iz vukovarske bolnice”

Kao jedan od prvih konkretnih poteza koje bi nova srpska vlast trebala poduzeti, Raspudić izdvaja dostavljanje dokumentacije o stradalima iz vukovarske bolnice.

„Primjerice, očekujem već prvi tjedan da vrate kompletne spise o stradalima iz vukovarske bolnice. A da ne govorimo o svemu ostalom”, poručuje zastupnik.

Riječ je o jednom od najosjetljivijih otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, izravno povezanom s rasvjetljavanjem sudbina nestalih i ubijenih tijekom Domovinskog rata.

Problem nedostatka suradnje Srbije ponovno je otvoren i u Hrvatskom saboru. Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić 23. listopada upozorio je da srpske institucije, unatoč brojnim hrvatskim zahtjevima, ne dostavljaju potrebne informacije.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je srpskim institucijama uputila 25 različitih pismena, no odgovori uglavnom nisu stizali ili nisu sadržavali nove i korisne podatke. Među posebno važnim dokumentima izdvojeni su spisi iz vukovarske bolnice i Borovo Commerca, identifikacijski protokoli te informacije o mogućim lokacijama grobnica.

Prema podacima iznesenima u saborskoj raspravi, Hrvatska još traga za 1725 osoba iz Domovinskog rata.

Za obitelji nestalih pitanje dokumentacije nije tek diplomatsko pitanje, nego preduvjet za utvrđivanje sudbine njihovih najbližih. Dostavljanje arhivskih spisa, podataka o grobnicama i drugih relevantnih informacija bio bi konkretan pokazatelj spremnosti Srbije na suradnju.

Hrvatska već godinama upozorava na nedostatak napretka u tom području. Prema izvješću pučke pravobraniteljice za 2025. godinu, Ministarstvo hrvatskih branitelja izostanak suradnje Srbije navodi kao jednu od ključnih prepreka učinkovitijem pronalasku nestalih, a značajniji pomaci u suradnji izostaju još od 2014. godine.

Raspudić: Ne treba se radovati unaprijed

Upravo zbog neriješenih pitanja iz Domovinskog rata Raspudić smatra da izborni poraz Vučića ne bi smio automatski dovesti do promjene hrvatskog pristupa Beogradu.

„Prije nego što bilo što iznesemo, nemamo se što radovati dok ne dođe do promjene politike prema Hrvatskoj. Ne bih se u tom smislu zanosio unaprijed kao neki drugi politički akteri”, ističe.

Studentski pokret u prvi je plan stavljao borbu protiv korupcije, odgovornost institucija i promjene unutar Srbije. Međutim, pobjeda pokreta koji je okupio različite pojedince i političke senzibilitete sama po sebi ne daje odgovor na pitanje kakvu će vanjsku politiku voditi nova vlast.

Njezini će se stavovi prema Hrvatskoj i drugim susjednim državama jasnije oblikovati nakon formiranja Vlade i predstavljanja političkog programa.

Za Zagreb će pritom biti važno hoće li se političke promjene u Srbiji odraziti na suradnju u pronalaženju nestalih, pristup dokumentaciji iz Domovinskog rata i rješavanje drugih otvorenih bilateralnih pitanja.

„Dobro je što je Vučić otišao, ali tek treba vidjeti što donose drugi”

Vučićev odlazak s vlasti predstavlja važan događaj za regionalnu politiku. Tijekom njegove vladavine odnosi Srbije s Europskom unijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom te Hrvatskom bili su opterećeni nizom političkih i diplomatskih prijepora. No promjena političkog vodstva ne znači nužno i promjenu pristupa svim tim pitanjima.

Zato Raspudić pozdravlja odlazak dosadašnjeg srpskog vodstva, ali upozorava da novu vlast treba procjenjivati prema njezinim odlukama, a ne prema činjenici da je zamijenila Vučića.

„Dobro je što je Vučić otišao, ali tek trebamo vidjeti što će ovi drugi donijeti”, zaključuje saborski zastupnik stranke Drito.

Njegova je poruka da Hrvatska treba jasno definirati svoje zahtjeve i inzistirati na njihovu ispunjavanju, neovisno o tome tko upravlja Srbijom.

Dokumentacija o stradalima iz vukovarske bolnice mogla bi biti jedan od prvih konkretnih testova odnosa Zagreba i Beograda. Za obitelji koje na odgovore čekaju više od tri desetljeća izborna promjena u Srbiji sama po sebi ne znači mnogo. Odgovore mogu donijeti tek dostupni dokumenti, vjerodostojne informacije i stvarna suradnja institucija.