EU Srbiji šalje oštro upozorenje: Mladić bi joj mogao ponovno zatvoriti vrata pregovora

Povratak tijela osuđenog ratnog zločinca u Srbiju, vojna pratnja i najava pokopa uz državne počasti u Bruxellesu se ne promatraju kao izolirani incident. Naprotiv, u europskim prijestolnicama sve se glasnije postavlja pitanje može li Srbija istodobno tvrditi da želi članstvo u Europskoj uniji i javno iskazivati počast čovjeku koji je osuđen za genocid i najteže ratne zločine počinjene tijekom ratova devedesetih.

Poruka iz Bruxellesa zato postaje sve izravnija: Mladićev sprovod mogao bi postati još jedan razlog za usporavanje, pa i blokiranje srpskih pristupnih pregovora.

Povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos već je otkazala svoj posjet Srbiji nakon što je objavljeno da će Mladić biti pokopan uz sve državne počasti. Njezin potez teško se može tumačiti tek kao simbolična diplomatska gesta. U trenutku kada se o napretku Srbije prema EU-u odlučuje na temelju niza političkih kriterija, otkazivanje posjeta šalje jasnu poruku da je pitanje odnosa prema ratnim zločinima postalo dio šire procjene vjerodostojnosti Beograda.

Mladićevo tijelo iz Den Haaga vraćeno je u Srbiju vladinim zrakoplovom, a potom uz vojnu pratnju prevezeno u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu. Srpski ministar pravde Nenad Vujić najavio je da će biti pokopan uz sve državne počasti.

Upravo je taj detalj posebno problematičan za Bruxelles. Nije riječ samo o tome hoće li građani, udruge ili političke skupine odati počast Mladiću. Pitanje je hoće li se u to na bilo koji način uključiti država – odnosno ljudi koji predstavljaju državu kandidatkinju za članstvo u EU-u.

Mladić je u Den Haagu služio doživotnu kaznu zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i brojnih ratnih zločina, uključujući genocid u Srebrenici i opsadu Sarajeva. Za zločine počinjene u Hrvatskoj nikada nije odgovarao. Preminuo je 27. kolovoza u 84. godini nakon teške bolesti.

Mladić kao test europske Srbije

Komemoracija će se održati u subotu u Domu vojske u Beogradu, dok je posljednji ispraćaj predviđen za ponedjeljak na groblju Topčider. Prije toga Mladićevo će tijelo biti izloženo u crkvi sv. Luke.

No mnogo važnije od samog rasporeda pogreba jest ono što će tijekom njega učiniti srpske vlasti. Upravo će to, čini se, biti test na kojem će europske države procjenjivati koliko je Beograd doista spreman uskladiti se s vrijednostima na kojima počiva EU.

„Donošenje posmrtnih ostataka Ratka Mladića u Beograd bit će vrlo važan test. Trenutačno se u Srbiji događa mnogo toga i sve bi moglo utjecati na to kako države članice ocjenjuju Srbiju“, poručila je Marta Kos.

Ta izjava dobiva dodatnu težinu kada se stavi u širi kontekst. Srbija posljednjih godina pokušava održavati ravnotežu između formalnog opredjeljenja za članstvo u EU-u i politike koja često izaziva ozbiljne dvojbe u Bruxellesu. Od odnosa prema Rusiji i usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a do pitanja vladavine prava i odnosa prema ratovima devedesetih, europsko strpljenje očito ima granice.

Mladićev sprovod zato dolazi u posebno osjetljivom trenutku.

Klaster 3 ponovno na udaru?

Na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova u Irskoj raspoloženje je, prema dostupnim informacijama, bilo jasno: bilo kakvo državno organiziranje ili visoko pozicionirano sudjelovanje vlasti u komemoraciji i sprovodu Mladića bilo bi neprihvatljivo.

A posljedice više nisu samo diplomatske.

Srbija bi zbog toga mogla dodatno ugroziti ionako klimav napredak u pristupnim pregovorima. Otvaranje Klastera 3, koji obuhvaća konkurentnost i uključivi rast, tijekom ljeta je već zapelo zbog kontroverznih reformi pravosuđa, ali i zbog niske razine usklađenosti Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Sada se pojavljuje mogućnost da Mladićev sprovod postane dodatni politički uteg.

„Svatko tko uopće razmatra otvaranje Klastera 3 dvaput će razmisliti“, rekao je za Euronews neimenovani europski diplomat.

Ta rečenica možda najbolje opisuje trenutačno raspoloženje u dijelu EU-a. Bruxelles zasad ne govori o formalnoj novoj blokadi, ali poruka je dovoljno jasna: Srbija ne može očekivati automatski napredak u pregovorima dok istodobno šalje političke signale koji su u izravnom sukobu s europskim shvaćanjem suočavanja s ratnim zločinima.

Beograd između Bruxellesa i vlastitog ratnog nasljeđa

Irski ministar za europske poslove i obranu Thomas Byrne pokušao je povući granicu između privatnog oproštaja i mogućeg državnog legitimiranja Mladića.

„Razumijem da se zapravo ne održava državni sprovod, ali moguće je da će visoki dužnosnici vlade odati počast tom čovjeku. To nije prihvatljivo“, rekao je Byrne.

Upravo je to politička srž cijele priče. Srbija možda formalno neće organizirati državni sprovod, ali ako na njemu budu nazočni visoki državni dužnosnici, granica između privatnog oproštaja i državne rehabilitacije postaje mnogo manje jasna.

Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot otišao je korak dalje, ocijenivši da je riječ o potezu kojim se Srbija udaljava od temeljnih vrijednosti EU-a.

„To je korak kojim se Srbija udaljava od temeljnih vrijednosti EU-a – poštovanja ljudskog dostojanstva, ljudskih prava i borbe protiv nekažnjivosti. To je suprotno smjeru koji se očekuje od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u“, poručio je Prevot na platformi X.

Za Beograd je problem upravo u tome što se ovoga puta ne radi samo o kritikama nevladinih organizacija ili pojedinih europskih političara. Sve više europskih vlada pitanje Mladićeva nasljeđa povezuje s ključnim pitanjem: je li Srbija politički spremna za članstvo u EU-u?

Ako europske članice zaključe da nije, Klaster 3 mogao bi biti tek prva konkretna posljedica.

Mladićev sprovod tako bi, paradoksalno, mogao postati puno više od posljednjeg čina života jednog osuđenog ratnog zločinca. Mogao bi postati test političke vjerodostojnosti Srbije – i novi trenutak u kojem će se pokazati koliko je njezin europski put doista nepovratan.