Hrvatska blokirala Srbiju: Beograd nije ispunio uvjete

Hrvatska nije dala suglasnost za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima Srbije s Europskom unijom jer, prema njezinoj ocjeni, Beograd nije ostvario potrebne pomake. Iako je na sastanku ministara vanjskih poslova Grupe prijatelja zapadnog Balkana bila jedina članica EU koja je javno zastupala takav stav, u Bruxellesu je hrvatsko stajalište podržalo još sedam država članica koje dijele iste primjedbe prema Srbiji, doznaje Sandra Veljković iz Večernjeg lista.

Na današnjem sastanku sudjeluju ministri vanjskih poslova Italije, Austrije, Hrvatske, Češke, Grčke, Mađarske, Slovačke i Slovenije te njihovi kolege iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Središnja tema bila je budućnost politike proširenja Europske unije te mogućnosti ubrzavanja pristupnog procesa uz očuvanje njegove vjerodostojnosti i načela uvjetovanosti.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da proširenje mora ostati utemeljeno na individualnim zaslugama svake države kandidatkinje, uz strogu, ali pravednu primjenu kriterija, istaknuvši da punopravno članstvo mora ostati jedini konačni cilj.

„Uz intenzivno, usmjereno i ambiciozno djelovanje Europske unije i zemalja kandidatkinja, ostvarenje punopravnog članstva dostižan je cilj. Svaki budući pristup politici proširenja mora osigurati jednake uvjete za sve zemlje kandidatkinje i ostati dosljedno utemeljen na načelu zasluga“, rekao je Grlić Radman.

Govoreći o zapadnom Balkanu, naglasio je da je riječ o regiji od strateške važnosti za sigurnost i stabilnost Europe te istaknuo kako je nužno nastaviti s provedbom reformi povezanih s europskim integracijama i zadržati predanost pristupnom procesu.

Dodao je da regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ostaju ključni preduvjeti stabilnosti i napretka te poručio kako će Hrvatska i dalje pružati političku, stručnu i tehničku potporu europskom putu država regije.

Grlić Radman istaknuo je i važnost jačanja prometne, energetske i digitalne povezanosti te razvoja pouzdanih prometnih i energetskih koridora, ocijenivši da oni pridonose većoj sigurnosti, konkurentnosti i otpornosti Europe.