Izbori na sjeveru Danas bi mogao biti srušen jedan od zadnjih tabua skandinavske politike

Više od osam milijuna Šveđana ima pravo birati na današnjim izborima, za koje ankete kažu da bi mogli rezultirati prvim ulaskom neke ekstremno desne stranke u vladu u toj zemlji.Šveđani danas izlaze na izbore koji bi mogli srušiti jedan od zadnjih tabua skandinavske politike – ulazak krajnje desnice u vladu. I to doslovno za dlaku, jer ankete pokazuju da je razlika između ljevice i desnice svega 0,3 posto.Lijevi blok predvodi Magdalena Andersson, čelnica Socijaldemokrata, koja pokušava vratiti premijersku fotelju nakon četiri godine u oporbi i dugo je bila izborni favorit.

Na drugoj je aktualni premijer Ulf Kristersson, umjereni konzervativac na čelu manjinske vlade kojoj podršku u parlamentu pružaju Švedski demokrati (SD), stranka s neonacističkim korijenima.

SD, međutim, po anketama osvaja 19 posto glasova i njegov čelnik Jimmie Åkesson ovaj put ne skriva apetite. Kristersson je Švedskim demokratima obećao ministarske pozicije ako desni blok pobijedi, što bi bio prvi put da SD sjedi u vladi, a ne da je samo izvana podržava.

Manjinska vlada

Trenutačna vlada je manjinska koalicija premijera Ulfa Kristerssona sastavljena od Umjerenih (M), Kršćanskih demokrata (KD) i Liberala (L), koja u parlamentu formalno ne uključuje Švedske demokrate (SD), ali ovisi o njihovoj podršci kroz takozvani Tidö sporazum.

Zajedno ta četiri stranke (M, KD, L i SD) kontroliraju 176 od ukupno 349 mjesta u Riksdagu — većinu od svega jednog mandata.

Glavne teme kampanje svele su se na imigraciju, kriminal i pitanje "što je Švedska".

SD gura slogan "učinimo Švedsku ponovno Švedskom" i traži još oštrije mjere – ukidanje trajnih boravišnih dozvola, dodatno rezanje imigracije, čak i zakonske odredbe protiv takozvanog "antišvedskog" ponašanja.

Stranka se ispričala zbog neonacizma i antisemitizma

Neki analitičari smatraju da bi izbori mogli biti manje povijesna prekretnica, a više potvrda Akessonova uspjeha u uklanjanju ekstremističkog tereta stranke. Stranka se 2025. ispričala zbog svojih ranijih neonacističkih i antisemitskih stavova.

"Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice", rekao je pisac i politički komentator Jan Guillou.

Ono što priču čini zanimljivijom jest da su i Andersson i socijaldemokrati posljednjih godina sami skrenuli udesno po istim pitanjima, pa birači zapravo biraju više između tempa i stila nego između dvije potpuno suprotstavljene vizije.

Više od osam milijuna birača

Pravo glasa na ovim izborima ima rekordnih 8.046.725 birača, prvi put u povijesti više od osam milijuna, oko 300.000 više nego 2022.

Od toga je 483.182 mladih koji prvi put mogu glasati, a gotovo 227.000 su Šveđani koji žive u inozemstvu. Izlaznost je 2022. iznosila 84,2 posto, pa se i sada očekuje slična, iznimno visoka participacija.

Da bi stranka ušla u parlament, mora prijeći nacionalni prag od četiri posto (ili osvojiti barem 12 posto u pojedinom izbornom okrugu, čime dobiva mandat samo tamo).

Taj prag ove je godine gotovo važniji od same borbe Andersson–Kristersson: Liberali, mala stranka unutar vladajuće koalicije, u zadnjim tjednima kampanje balansiraju tik oko te granice – ankete im daju između 2 i 4,3 posto, ovisno o danu.

Iznenađujući uzlet ljevice

Ispadne li stranka iz parlamenta, desni blok gubi mandate koji bi mu inače pripali, pa bi cijela Kristerssonova računica mogla propasti, bez obzira na to koliko dobro prođe SD.

Na drugoj strani, ljevičarska stranka Centra bilježi iznenađujući uzlet, osobito u Stockholmu, gdje prijeti Kristerssonovim Umjerenima. Rezultati se očekuju već u nedjelju navečer, ali sastavljanje vlade moglo bi potrajati tjednima, možda i mjesecima.

Ako desnica pobijedi i SD dobije ministarske resore, riječ je o simboličkom lomu – stranka koja je donedavno bila prezrena postaje dio vlasti s formalnom odgovornošću, ne samo utjecajem iza kulisa.

Strože migracijske politike

Analitičari poput Johna Stauffera upozoravaju da bi to ubrzalo trend koji već traje: strože migracijske politike, deportacije maloljetnika, snižavanje dobi kaznene odgovornosti.

Čak i pobjeda ljevice ne bi vratila stvari na staro – Andersson sama priznaje da povratka na "staru" liberalniju Švedsku vjerojatno neće biti, samo bi se, kako kaže Stauffer, zaustavilo daljnje pogoršanje.

Posljedice bi se osjetile i na razini Europske Unije. Švedska se dugo predstavljala kao moralni kompas Unije po pitanju ljudskih prava i multikulturalizma, zemlja koja "podiže" standarde, a ne samo prati druge.

Rast desnice otežava posao Bruxellesu

Ulazak krajnje desnice u vladu smjestio bi je uz bok Italiji, Nizozemskoj i Mađarskoj, u red zemalja gdje su nekad rubne stranke postale dio vlasti.

Vremenski se to poklapa s usponom AfD-a u Njemačkoj i Marine Le Pen na čelu francuskih anketa – što bi Bruxellesu dodatno otežalo formiranje čvrste linije po pitanju migracijske politike, baš u trenutku kad je ta tema najosjetljivija u cijeloj Uniji.

Lokalni izbori i u Njemačkoj

U nedjelju se također održavaju izbori u okruzima, gradovima i lokalnim samoupravama njemačke savezne pokrajine Donje Saske, samo tjedan dana nakon povijesne pobjede krajnje desnice u istočnonjemačkoj saveznoj zemlji Saska-Anhalt te uoči dvaju ključnih izbora na državnoj razini.

Iako lokalni izbori obično ne privlače mnogo pozornosti, oči su ove nedjelje uprte u Donju Sasku, nakon velike pobjede stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na izborima 6. rujna te uoči izbora u gradu-državi Berlinu i saveznoj pokrajini Mecklenburg-Zapadno Pomorje 20. rujna.

Iako je ta krajnje desna stranka ostvarila značajan rast na istoku te postala popularnija i na zapadu nije ni približno toliko snažna u Donjoj Saski i drugim zapadnim saveznim zemljama kao na području bivše Istočne Njemačke.

Pod nadzorom sigurnosne službe

Na lokalnim izborima u Donjoj Saski 2021. godine, AfD je na razini okruga osvojio tek 4,6 % glasova.

Podružnica AfD-a u toj saveznoj zemlji sada je pod nadzorom domaće sigurnosne službe zbog sumnje na desničarski ekstremizam, što stranka pravnim putem nastoji osporiti. Četvorici kandidata AfD-a onemogućeno je sudjelovanje na izborima zbog dvojbi u njihovu odanost ustavnom poretku.

Oko 6,3 milijuna stanovnika te savezne zemlje koja se proteže od Sjevernog mora do gorja Harz ima pravo glasa pri izboru gradonačelnika, čelnika okruga i članova lokalnih vijeća.

Godinu dana prije sljedećih izbora za parlament, ovi izbori pružaju uvid u raspoloženje u toj zemlji kojom upravlja koalicija socijaldemokrata (SPD) i Zelenih.

Glasovanje se odvija u sjeni pojačanih planova za smanjenje troškova u proizvođaču automobila Volkswagenu, u kojem Donja Saska ima vlasnički udio. Eventualni drugi krug izbora održat će se 27. rujna.