Odlazi žena koja je bila strah i trepet brojnih hrvatskih moćnika: Sukobila se i s Plenkovićem

Bivša rumunjska čelnica za borbu protiv korupcije imenovana je za glavnu tužiteljicu EU-a listopadu 2019. godine, unatoč tome što je njezina tadašnja vlada učinila sve da se to ne dogodi.

Došla je na čelo Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), neovisne institucije koja je zadužena za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja kaznenih djela koja štete financijskim interesima Europske unije. To uključuje prijevare povezane s PDV-om, pranje novca, korupciju i zlouporabu sredstava EU-a.

Uredba o uspostavi EPPO-a donesena je još 2017. ali je ured počeo djelovati tek od 1. lipnja 2021.

Beskompromisna borkinja protiv korupcije

Bivša košarkašica postala je 2006. glavna rumunjska državna odvjetnica kao prva žena na toj dužnosti i najmlađa osoba u povijesti zemlje. Imala je samo 33 godine. Odradila je puni mandat do 2012. godine, a od 2013. do 2018. bila je glavna tužiteljica Nacionalne antikorupcijske uprave (DNA). Tijekom tih pet godina izvela je pred sud 68 visokih dužnosnika, među njima 14 aktualnih ili bivših ministara te 53 zastupnika iz oba doma rumunjskog parlamenta. Do odlaska s dužnosti, nakon što su je smijenili vladajući socijaldemokrati, na osnovu njezinih istraga osuđeno je 37 političara.

Iako je stekla veliki ugled i uživala povjerenje rumunjske javnosti, vladajuća socijaldemokratska stranka (PSD) radila je na ublažavanju protukorupcijskog zakonodavstva, a 2018. godine uspjeli su je smijeniti optužujući je za prekoračenje ovlasti i narušavanje ugleda Rumunjske.

Kada se 2019. kandidirala za prvu čelnicu novoosnovanog Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), vlada predvođena PSD-om aktivno je lobirala protiv nje i pokretala pravne postupke u Rumunjskoj kako bi blokirala njezinu kandidaturu.

Dvije godine kasnije dobila je zadovoljštinu kada je 2020. Europski sud za ljudska prava presudio da je njezino razrješenje s dužnosti povrijedilo njezino pravo na pravično suđenje i slobodu izražavanja.

Sukob s Hrvatskom

Tijekom proteklih sedam godina dolazila je u sukobe s državama članicama, među njima i s Hrvatskom.

Kövesi je neposredno pred kraj svoga mandata javno optužila Grčku za „najdrskiji pokušaj zastrašivanja” europskih tužitelja, nakon što je grčko Vrhovno pravosudno vijeće odlučilo ograničiti mandate delegiranih europskih tužitelja na dvije godine – umjesto pet godina, kako je preporučio Ured europskog javnog tužitelja (EPPO).

U Grčkoj je EPPO ove godine zatražio ukidanje imuniteta za desetak aktualnih zastupnika u parlamentu u sklopu istrage o navodnom nenamjenskom trošenju poljoprivrednih sredstava EU-a.

Prijepor oko sukoba nadležnosti u slučaju bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša trebao bi dobiti epilog presudom Suda EU-a, koja se očekuje sljedeće godine.

Odluka Suda EU-a u ovom predmetu bit će presedan ne samo za Hrvatsku, već i za ostale države članice s istim sustavom rješavanja nadležnosti. Trenutačni model u Hrvatskoj, prema kojem glavni državni odvjetnik samostalno odlučuje o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, primjenjuje se u još 13 država članica.

Drugi sukob bio je oko slučaja Geodezija kada su se sredstva iz fondova EU za 3D snimanje oštećenih objekata, koja je provodio zagrebački Geodetski fakultet, našla pod povećalom europskih istražitelja zbog sumnji u preplaćene iznose.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu je u prosincu 2025. podigao optužnice protiv više osoba, dok je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek isticala da Ministarstvo nije nadležno za kontrolu trošenja novca na fakultetima, kao i da su cijene snimanja bile opravdane.

Premijer Andrej Plenković je u srpnju ove godine zatražio od EPPO-a da se ispriča ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i vladi zbog insinuacija da je bila uključena u zlouporabu sredstava u slučaju Geodezija, ocijenivši kako je to bio pokušaj utjecaja na izbore.

EPPO 'zaradi' više nego što potroši

Čelnica Ureda europskog javnog tužitelja rekla je u oproštajnom intervjuu za Politico da je ta institucija u prvim godinama djelovanja ostvarila rezultate iznad očekivanja, no da njezina budućnost ovisi o očuvanju njezine neovisnosti i vjerodostojnosti.

Upozorila je da postoji nekoliko mehanizama kojima se institucija može oslabiti, a da pritom ne bude službeno ukinuta. „Zabrinuta sam da će EPPO biti postupno uništen zato što radi svoj posao”, izjavila je Kövesi.

Navela je tri glavna problema koja utječu na rad Ureda europskog javnog tužitelja: nedostatak dostatnih sredstava, kašnjenja u izmjenama operativnih propisa i birokratske prepreke.

U izjavi koju je dala uz posljednje godišnje izvješće u ožujku, Kövesi je rekla da rad toga ureda košta manje od onoga što se na kraju naplati i završi u proračun EU-a na temelju tih istraga.

"Financijski utjecaj naših aktivnosti uvelike nadmašuje naše troškove", rekla je, dodajući da dva najvažnija cilja rada ureda ostaju učinkovito razbijanje opasnih organiziranih kriminalnih skupina uključenih u prijevare EU-a i održavanje povjerenja građana EU-a u njihov pravosudni sustav.

Poznato lice

Novi glavni europski tužitelj Andrés Ritter dobro poznaje ured. Bio je jedan od dvojice zamjenika glavne europske tužiteljice od studenog 2020., a bio je i prvi europski tužitelj u Njemačkoj.

Radio je u njemačkom tužiteljstvu od 1995., bio je zamjenik glavnog državnog odvjetnika u njemačkoj saveznoj državi Mecklenburg-Zapadno Pomorje te vodio specijalizirane urede za gospodarski i kibernetički kriminal u Rostocku.

Ritter preuzima dužnost u trenutku kada se EPPO suočava sa sve većim opsegom posla. Prema posljednjem godišnjem izvješću, ukupan broj istraga koje vodi ovaj ured diljem EU-a porastao je prošle godine za više od trećine, dosegnuvši brojku veću od 3600. Procijenjena šteta za proračun EU-a porasla je na više od 67 milijardi eura, što je trostruko povećanje u odnosu na 2024. godinu.

EPPO je krenuo s 20 država članica, dok su se ostale zemlje Nizozemska, Malta, Poljska, Švedska i Mađarska priključile naknadno.

Izvan su ostale samo Danska i Irska. Danska ima potpuno izuzeće iz područja pravde, slobode i sigurnosti, što znači da automatski ne sudjeluje u donošenju i primjeni europskih zakona u tom području.

Irska ima fleksibilno izuzeće i ima pravo od slučaja do slučaja odabrati želi li sudjelovati u nekoj mjeri, a u praksi sudjeluje u većini njih. Irska vlada je najavila da će se pridružiti EPPO-u sljedeće godine.

Danas, dakle, sve države članice koje nemaju izuzeće u području pravde, slobode i sigurnosti sudjeluju u EPPO-u. S tim je Uredba o EPPO-u prestala biti akt u okviru pojačane suradnje i postala je u potpunosti dio pravne stečevine EU-a.

To znači da će se sve nove članice koje se u budućnosti pridruže Europskoj uniji morati pridružiti EPPO-u.