Ruski nobelovac o ratu u Ukrajini: "Pobjede nikada neće biti"

VLADIMIR Putin više ne može proglasiti pobjedu u Ukrajini, smatra dobitnik Nobelove nagrade Dmitrij Muratov. U razgovoru za BBC, bivši glavni urednik lista Novaja Gazeta opisuje kako je njegov list, nekada simbol neovisnog novinarstva u Rusiji, praktički uništen. Hodnici moskovskog ureda danas su tihi i prazni. "Novine više nema", kaže Muratov, čiji je list ugašen nakon što je Kremlj nacionalizirao tiskare i oduzeo mu dozvolu za rad, piše BBC.

Obračun sa slobodom govora

Dmitrij Muratov suosnivač je Novaje Gazete, lista koji je više od 30 godina razotkrivao kršenja ljudskih prava i korupciju u Rusiji. Zbog napora u zaštiti slobode izražavanja 2021. dobio je Nobelovu nagradu za mir. Nobelov odbor tada je podsjetio da je ubijeno šestero novinara lista, a među njima i Ana Politkovskaja, koja je pisala o ratu u Čečeniji.

Priznanje za hrabro izvještavanje ipak nije zaštitilo novine. "Putin je izdao dekret i tiskare su nacionalizirane. Dozvola za rad nam je oduzeta", objašnjava Muratov. Novaja Gazeta i dalje postoji na internetu, ali vlasti su blokirale pristup stranici, pa joj se u Rusiji može pristupiti samo uz pomoć VPN-a.

Sudbina lista odražava širi obračun sa slobodom govora koji se u Rusiji ubrzao nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. "Većina onih koji oblikuju javno mnijenje proglašeni su stranim agentima, ekstremistima ili teroristima. Riječ je o stotinama ljudi", kaže Muratov.

"Prema opreznim procjenama, od početka specijalne vojne operacije u zatvoru je najmanje 1500 ljudi jer su se usprotivili državnoj politici. To je tri puta više nego u najgorim danima KGB-a u SSSR-u", dodaje Muratov.

"Pobjede ne može biti"

Iako Vladimir Putin i dalje najavljuje rusku pobjedu u sukobu koji je prerastao u najkrvaviji u Europi od Drugog svjetskog rata, Muratov smatra da je to nemoguće. "Pobjede nikada neće biti. Ono što se događa već gotovo pet godina, bez obzira na to kako završi, više se ne može smatrati pobjedom", tvrdi on."Ne može biti pobjeda kada su dva slavenska naroda rastrgala milijun ljudi. Ili više od milijun", dodaje. "Čini mi se da je situacija s Ukrajinom sada ovakva: možete je uništiti, ali je ne možete pokoriti. Pod uništenjem mislim na daljnju eskalaciju sve do upotrebe nuklearnog oružja."

Na pitanje vjeruje li da bi Putin doista upotrijebio nuklearno oružje, Muratov je oprezan. "Svi ti politički analitičari koji govore što Putin misli i čega se boji su šarlatani. To je u rangu astrologije. Nitko ne zna što se događa u glavi Vladimira Putina. Ne znam ni ja", kaže Muratov.

"Stvari promatram kao novinar i proučavam podatke. Od početka godine potreba za upotrebom nuklearnog oružja spomenuta je više od 500 puta. Ne obraćam pažnju kad to govore luđaci, ali čuo sam rasprave o tome na državnoj televiziji. Na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu jedan od govornika je o upotrebi nuklearnog oružja pričao kao o nečem povoljnom."

Strah kao temelj vlasti

Kada je u veljači 2022. najavio invaziju, Putin je govorio o "osiguravanju sigurnosti Rusije". Muratov postavlja retoričko pitanje: "Recite mi, je li se sigurnost povećala? S ukrajinskim dronovima koji napadaju skladišta, s krizom goriva, prekidima mobilnog interneta, političkim zatvorenicima? Je li sigurnost veća ili nije?"

Unatoč anketama koje pokazuju pad Putinove popularnosti, Muratov smatra da ruski predsjednik čvrsto drži vlast. "Ne vjerujem u priče o raskolu među elitama ili o tajnim zavjerama. Zemljom upravlja Vladimir Putin. Boje ga se", ističe Muratov. "Taj strah na sve načine podupire njegova glavna baza - Federalna služba sigurnosti (FSB)." Iako je kritičan prema vlastitoj vladi, Muratov ne gaji iluzije ni o Zapadu.

"Putin jako dobro zna pravu vrijednost europskih čelnika. S jedne strane mu pričaju o ljudskim pravima, a on se tome glasno smije jer drugom rukom potpisuju ugovore s Rusijom o trgovini naftom, plinom i dijamantima. Kad mu pričaju o europskim vrijednostima, on se doista glasno smije. Zna pravu vrijednost ljudi koji su mu propovijedali te vrijednosti."Lica iza rešetaka

U Rusiji je Muratov označen kao strani agent, što je etiketa koja se koristi za kažnjavanje kritičara Kremlja i ograničava im prava. Ipak, novinar nerado govori o pritiscima kojima je izložen i radije ističe sudbinu svojih sunarodnjaka u zatvoru. "Trenutačno me najviše brine što nikoga na svijetu ne zanimaju politički zatvorenici koji su prvi progovorili protiv otimanja zemlje u susjedstvu", kaže Muratov.

Zatim vadi mapu s fotografijama zatvorenika. Na jednoj su novinari Antonina Favorskaja, Konstantin Gabov, Sergej Karelin i Artjom Kriger, osuđeni zbog optužbi za ekstremizam i povezanost s organizacijom Alekseja Navaljnog. Tu je i fotografija Alekseja Gorinova, gradskog vijećnika zatvorenog zbog "širenja lažnih informacija" o vojsci nakon što se usprotivio ratu.

"A ovdje je predivan pijanist, Pavel Kušnir, izvanredan izvođač Rahmanjinova i Schuberta", nastavlja Muratov. Glazbenik je uhićen nakon objave antiratnih videa. Muratov pokazuje drugu sliku i kaže: "A ovo je on u lijesu." Pavel Kušnir umro je u istražnom zatvoru tijekom štrajka glađu. Imao je 39 godina.

Niz priča zorno prikazuje rizike s kojima se suočavaju kritičari vlasti. Na pitanje pruža li mu titula nobelovca zaštitu, Muratov odgovara: "To nije pitanje za mene. Kad god budete imali priliku, pitajte to vlasti." Podsjeća da je u travnju policija provela trinaestosatni pretres ureda Novaje Gazete, a izvršni urednik Oleg Roldugin sada je u kućnom pritvoru.

Ipak, unatoč mračnoj slici života u Rusiji, Muratov pronalazi razloge za nadu. "Živimo u vremenu kada se šuti. Ali toliko ljudi podržava ono što radimo. Na moskovskim ulicama kolege i ja čujemo samo riječi zahvale. Izgovaraju ih šapatom. Ali ono što ljudi misle je jako važno", zaključuje Muratov.