TRAG VODI U BEOGRAD Srbi su saboteri iz Leipziga. Bacaju svinjske glave u džamije

Njemačka bilježi niz napada i sumnjivih incidenata na elektrane, trafostanice, željeznicu i aerodrome, a istražitelji provjeravaju jesu li pojedini slučajevi povezanijemačka policija je tijekom noći i rano jutros opkolila trafostanicu u Ganderkeseeu kod Oldenburga u Donjoj Saskoj. Područje je pretraživano iz zraka, a na terenu su bili i pripadnici službi za tehničku pomoć. Što je točno pronađeno, policija zasad ne želi otkriti. Spominju se samo "sumnjive okolnosti". U nekom drugom trenutku takav bi događaj možda ostao lokalna vijest, ali nakon svega što se u posljednje vrijeme događa u Njemačkoj, više nije tako.Gotovo istodobno policija je krenula prema još jednoj trafostanici, u Weisweileru kod Aachena. Tamo ih je odvelo pismo osobe koja tvrdi da stoji iza više napada na elektroenergetsku infrastrukturu. Riječ je o muškarcu iz Gevelsberga, u južnom dijelu Ruhrskog područja, ali još nije jasno je li doista riječ o pravom počinitelju ili nekome tko pokušava preuzeti zasluge za već poznate sabotaže. U pismu se, prema njemačkim medijima, spominju napadi i mogući ciljevi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Brandenburgu.

Samo nekoliko sati ranije, u četvrtak navečer, prolaznik je kod trafostanice u Dormagenu, između Kölna i Düsseldorfa, u polju ugledao neobične predmete. Policija je nakon dolaska pronašla naprave koje izgledom i principom rada podsjećaju na improvizirane lansere korištene u prethodnim napadima. Trebali su, sumnja se, preko visokonaponskih vodova prebaciti vodljivi materijal i izazvati kratki spoj. No nisu uspjeli. Policija slučaj već naziva pokušajem sabotaže, objavila je državna televizija.

Spiegel je pak jutros objavio da policija u Brandenburgu provjerava još jedno pismo u kojem se preuzima odgovornost za napad na elektroenergetsku mrežu kod elektrane Jänschwalde. Autentičnost pisma zasad nije potvrđena. Prema dosadašnjim informacijama, autor pisma predstavlja se kao pojedinac, detaljno opisuje način na koji su izrađene improvizirane rakete te svoj motiv povezuje s borbom protiv proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva. Pismo je, što je posebno zanimljivo istražiteljima, poslano iz Sjeverne Rajne-Vestfalije. To je važan detalj jer se upravo u toj pokrajini samo nekoliko sati nakon napada u Brandenburgu dogodio gotovo identičan incident. Dva napada, ista metoda Podsjetimo, u utorak ujutro napadnuta je trafostanica Turnow-Preilack, nedaleko od termoelektrane Jänschwalde u Brandenburgu. Napadači nisu koristili sofisticirane projektile ili vojnu opremu, nego prilično jednostavne, samostalno izrađene naprave nalik velikim raketama za vatromet. Na njih su bili pričvršćeni metalni dijelovi i vodljive žice. Princip je opet bio isti - pogoditi vodove i izazvati kratki spoj. Pronađeno je više od deset takvih naprava, od kojih neke nisu proradile. Dva kratka spoja ipak su izazvana, a jedan blok elektrane Jänschwalde privremeno je ispao iz pogona. Brandenburg je slučaj odmah počeo tretirati kao ozbiljnu sabotažu kritične infrastrukture.

Nekoliko sati poslije gotovo ista scena odigrala se gotovo 600 kilometara dalje, kod Bergheima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. I ondje su pronađene lansirne naprave, pirotehnika i žice prebačene preko električnih vodova. Kratki spoj izbacio je iz mreže pet blokova termoelektrana na lignit, ukupne snage oko 4200 megavata. Elektroenergetski sustav izdržao je udar, ali je incident pokazao koliko relativno jednostavna sabotaža može pogoditi iznimno važan dio infrastrukture. Brandenburški ministar unutarnjih poslova Jan Redmann rekao je da se sve više pokazatelja slaže s mogućnošću da su oba napada dio koordiniranog udara na njemačku opskrbu energijom. Njegov kolega iz Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul također je ocijenio da je povezanost moguća. Njemačka policija sada upravo tu vezu intenzivno provjerava. To, međutim, još ne znači da iza tih napada stoji Rusija. Pisma koja su se pojavila vode prema mogućem domaćem počinitelju i motivu usmjerenom protiv fosilne industrije, a njemačke službe godinama imaju problema i s ljevičarskim ekstremističkim skupinama koje napadaju energetsku i prometnu infrastrukturu. No taj se niz događa upravo u trenutku kada je Berlin prvi put otvoreno optužio Moskvu za jedan mnogo ozbiljniji pokušaj sabotaže na njemačkom tlu. Dron s eksplozivom kraj ukrajinskog Antonova Početkom kolovoza na aerodrom Leipzig/Halle je pronađen dron opremljen eksplozivom i sustavom za aktiviranje. Prema rezultatima istrage, meta je trebao biti ukrajinski teretni zrakoplov Antonov koji se koristi i za transport vojne opreme. Podsjetimo, tik pored ukrajinskog transportnog zrakoplova Antonov, u dijelu aerodroma koji i ukrajinska vojska koristi za logistiku, pronađen je dron s plastičnim eksplozivom.

Snimke i istraga ukazuju, kako je priopćeno, da se dron trebao zabiti u rezervoar zrakoplova i dovesti do eksplozije kerozina. No, eksploziv je bio loše povezan s upaljačem pa to nije uspjelo. Deset dana kasnije je nađen sličan dron oko pet kilometara od zračne luke. Oba drona su bila opremljena routerom i njima se moglo upravljati preko mobilne mreže.

Nakon gotovo mjesec dana njemačka vlada 1. rujna više nije govorila samo o nepoznatoj "stranoj sili". Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt objavio je da rezultati istrage upućuju na osobe koje su djelovale po nalogu ruskih državnih struktura. Prema njemačkim sigurnosnim službama, način djelovanja odgovara obrascu ruskih hibridnih operacija u Europi. Istražitelji su identificirali više osumnjičenih s vezama prema Rusiji. - Platit će za to - poručio je kancelar Friedrich Merz prošli tjedan. Nije spomenuo izravno Rusiju nego autore "hibridnih napada" na Njemačku.

Moskva je odbacila takve optužbe. Rusko veleposlanstvo tvrdnje je nazvalo provokacijom, a predsjednik Vladimir Putin pitao je gdje su dokazi. Njemačka je, međutim, otišla toliko daleko da je najavila nove mjere protiv Rusije, a Europska unija razmatra dodatne sankcije. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas rekla je da napad u Leipzigu nosi obilježja državno sponzoriranog terorizma. Tijekom istrage pronađeni su tragovi DNK. Istražitelji imaju barem dvojicu osumnjičenih - jedan je navodno u kontaktu s ruskim tajnim službama i dovodi se u vezu s eksplozijom u poljskom Łódźu 2024. godine. Drugi je navodno uoči pokušaja napada u Leipzigu u Njemačku doputovao iz Istanbula, a potom otišao u Srbiju.

"Ta balkanska država je, po saznanjima zapadnih obavještajnih službi, žarište za ruske operacije sabotaža u Europi. Tamo navodno ruske tajne službe regrutiraju i obučavaju ljudstvo", piše sada Spiegel. Njemački istražitelji vrlo su zainteresirani za to što znaju Danilo B. i Slobodan Đ. koji su od 11. lipnja u pritvoru u Srbiji. Vjeruje se da imaju informacija o jednom "kolegi", jednokratnom agentu koji je umiješan u slučaj Leipzig. Danilo B. je rusko-srpski državljanin, a Slobodan Đ. samo srpski. Zaustavljeni su kada su, u dva odvojena automobila, pokušali prijeći granicu s Mađarskom. Jedan je u prtljazi nosio komponente drona, a drugi konzerve s eksplozivom, piše DW.

U Srbiji se istraga protiv njih vodi zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, streljiva i eksplozivnih materija, a izvjesni B.D je pod istragom i za falsificiranje isprave. Za sada službeno nema riječi o planiranju napada, terorizmu ili sličnom. Istraga je povezana sa slučajem iz travnja 2026. godina. Tada su blizini plinske infrastrukture u općini Kanjiža u Srbiji pronađena dva ruksaka s oko četiri kilograma plastičnog eksploziva velike razorne moći i opremom za izradu eksplozivne naprave. Riječ je o mjestu na samoj granici s Mađarskom, a vrijeme radnje je svega par dana uoči presudnih izbora u Mađarskoj dok je Orban još bio premijer. Orban je incident iskoristio kako bi, skoro direktno, optužio Ukrajinu za diverziju i pokušaj prekida dovoda ruskog plina. Prethodno su se množili incidenti koji ukazuju da je Srbija premrežena ruskim službama. Samo prošlog rujna uhićene su najprije dvije osobe zbog sumnje da su u kampu kod Loznice obučavale oko 150 moldavskih i rumunjskih državljana za izazivanje kaosa poslije izbora u Moldaviji. U toj zemlji je uoči izbora uhićeno sedamdeset ljudi.


Par dana kasnije, uhićeno je još jedanaest ljudi u Srbiji. Sumnjiče se za špijunažu i vjersku i nacionalnu diskriminaciju jer su prošle godine bacali zelenu boju na židovske objekte u Parizu, a pred džamijama ostavljali svinjske glave u pokušaju izazivanja kaosa. Također su ispisivali diskriminirajuće poruke pred Brandenburškim vratima u Berlinu, o čemu je opširno pisao Express. Dronovi iznad plinskog postrojenja Zanimljivo je da se Ganderkesee, gdje policija jutros pretražuje trafostanicu, već pojavljivao na sigurnosnom radaru. U obližnjem Sageu, na području iste općine Großenkneten, početkom kolovoza uočeni su nepoznati dronovi iznad velikog ExxonMobilova postrojenja za preradu prirodnog plina. Kasnije je zaštitar uz ogradu ugledao dvojicu maskiranih muškaraca. Jedan ga je napao i lakše ozlijedio, a osumnjičeni su pobjegli. Glavno državno odvjetništvo u Celleu otvorilo je istragu zbog početne sumnje na obavještajnu aktivnost radi pripreme sabotaže.  Palili trafostanicu i željezničke kabele Incidenti sežu mjesecima unazad. U lipnju su nepoznati počinitelji provalili u trafostanicu Reutlingen-West u Baden-Württembergu i na nekoliko mjesta podmetnuli požar. Prema policiji, korišteno je sredstvo za ubrzavanje gorenja. Struju je izgubilo oko 40.000 kućanstava, odnosno približno 7600 zgrada, a slučaj su preuzeli državni sigurnosni i protuteroristički istražitelji zbog moguće ekstremističke pozadine.  Mjesec dana poslije gorjeli su kabeli na jednoj od najvažnijih njemačkih željezničkih veza, između Kölna i Düsseldorfa. Oštećeni su signalni kabeli, promet je zaustavljen, a na ljevičarskoj platformi Indymedia pojavilo se pismo skupine Kommando Angry Birds, koja je preuzela odgovornost. Njemačke sigurnosne službe tu skupinu svrstavaju u ljevičarski ekstremizam. To je važan podsjetnik da se svaki napad na njemačku infrastrukturu ne može automatski pripisati Moskvi. Njemačka istodobno ima posla s domaćim ekstremistima, ekološki motiviranim saboterima, mogućim pojedincima i operacijama za koje službe vjeruju da ih organiziraju strane države.


U Njemačkoj je ove godine već evidentirano 165 slučajeva sumnje na sabotažu, uz više od 740 sumnjivih opažanja dronova. Sve te incidente ne povezuje isti počinitelj niti isti motiv, ali zajedno stvaraju sliku zemlje čija se kritična infrastruktura sve češće nalazi na meti. Predsjednik uprave energetske tehnološke kompanije Siemens Energy Christian Bruch smatra da se Njemačka mora pripremiti za činjenicu da kritičnu infrastrukturu nije moguće u potpunosti zaštititi, posebno jer je razina prijetnje u posljednjih 12 do 18 mjeseci znatno porasla - Njemačka hitno mora dovršiti operativni plan za postupanje u kriznim situacijama, koji bi uključivao zaštitu elektroenergetske i vodne infrastrukture te opskrbe hranom. Moramo se pripremiti, jer moramo računati na mogućnost da su takvi incidenti dio hibridnih napada - rekao je Bruch i dodao: - Mnogo je važnije biti sposoban brzo obnoviti oštećenu infrastrukturu nego misliti da možemo spriječiti svaki napad.