Trump nakon izbornog poraza više nema što izgubiti, bit će još luđi nego dosad

Nakon što je Kongres s oba svoja doma čvrsto prešao u ruke demokrata, veliko je pitanje kako će uopće izgledati posljednje dvije godine Trumpova mandata na čelu SAD-a.

I prije toga treba imati na umu kako Kongres, u svom novom sazivu, počinje radom tek od 3. siječnja sljedeće godine. Dva mjeseca koja su do tada preostala predstavljaju svojevrsni »tehnički mandat« starog saziva, a tih nešto više od pedeset dana Trumpova će administracija zasigurno iskoristiti kako bi spasila što se u posljednji trenutak spasiti da.

Proračunski paket

Već sada je u planu tijekom završnog zasjedanja odraditi usvajanje velikog proračunskog paketa koji bi mogao uključiti dodatna sredstva za rat s Iranom, sigurnosne programe i druge prioritetne administracije.

Time bi administracija dobila financijski prostor za nastavak operacija i tijekom sljedeće godine. Naravno, to ne bi bilo neograničeno odobrenje za nastavak rata, ali bi imao neposredan financijski pritisak koji će na Trumpa postaviti Kongres koji tek dolazi.

Sprema se i ubrzano potvrđivanje saveznih sudaca koji, u pravilu, dobivaju doživotni mandat. Demokratska većina koja dolazi nakon 3. siječnja moći će blokirati nova imenovanja, ali oni koji kroz Senat budu potvrđeni do toga datuma ostaju na svojim položajima.

Sličan manevar u planu je i za popunjavanje upražnjenih mjesta u administraciji, regulatornim agencijama ali i američkoj administraciji.

– Preostala nešto manje od dva mjeseca Bijela kuća će se iskoristiti za »utvrđivanje i zauzimanje položaja«. Popunit će svoje redove i potvrditi ih imenovanjima koja uspije provesti, djelomično će osigurati financijska sredstva za sljedeću godinu.

Vjerujem da će ubrzati postupke s kojima su do sada čekali. Jednostavno, Trump priprema sve što može kako bi si olakšao situaciju u trenutku kada Kongres prijeđe pod kontrolu demokrata, kaže za naš list američki novinar i dokumentarist Čavdar Georgiev.

No gubitak midterm izbora ne treba promatrati iz kuta u kojem se čini kako je Trump izgubio sve svoje vlasti i kako je potpuno pod kontrolom Kongresa. To može biti točno, i to samo djelomično točno, kada se govori u unutrašnjoj američkoj politici, proračunu ili zakonodavstvu.

No što se Trumpovih vlasti izvan granica SAD-a tiče, one nisu smanjene ni za cent. Dapače, prilično je izgledno kako će Trump intenzivirati radikalne poteze u međunarodnim odnosima, kako bi proizveo privid da mu izbori nisu ni najmanje naškodili.

– Prilično smo realistični i ne očekujemo kako će se sada Trump primiriti i ispustiti tenzije. Upravo suprotno, vjerujemo kako će se sada pretvoriti u »pobješnjelog psa«, a ne u »mirnog labuda«, rekao je za Euronews neimenovani visokopozicionirani EU diplomat.

I tu su najmanje tri problema koja bi se mogla eskalirati u odnosima sa samim američkim predsjednikom.

Pomoć Ukrajini

Prvi problem je pitanje NATO-a i europske obrane, posebno u svjetlu svih napetih odnosa s Rusijom koja intenzivira hibridne napade, od uleta dronova do napada na trgovačke brodove na Crnom moru.

Jedna od opcija koju Trump već mjesecima najavljuje smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi, a upravo je to smjer kojeg se može očekivati ​​od Bijele kuće.

Novi Kongres može otežati smanjenje američke vojne prisutnosti, ali se ne može samostalno zaustaviti nastavak dosadašnje američke sigurnosne politike. Kao drugo pitanje izdvaja se pitanje carine i trgovine koja je otežana od dolaska Trumpa u Bijelu kuću.

Naravno, Kongres može pokušati ograničiti predsjedničke trgovinske vlasti, ali predsjednik i dalje ima pravo veta. Što mu je sada najvažnije i najveće oružje u odnosu na najviše američko predstavničko tijelo.

I treće pitanje je pitanje energetike, odnosno visoke cijene nafte i plina. Kako je isporuka energenata iz Rusije zaustavljena, na cijenu energenata u Europi u ovom trenutku najviše utječe rat s Iranom.

A taj sukob uvelike ovisi o Trumpu koji ga zasigurno sada neće zaustaviti. Jer nema što izgubiti. Izbore je izgubio, novi mandat u Bijeloj kući neće moći tražiti. Nema razloga zaustavljati rat da bi ga povijest pamtila kao gubitnika, koliko je god takva politika podizala cijene energenata u nebesa.

Uostalom i visoke cijene goriva imaju svoje prednosti. Doduše, ne za same građane, ali svakako za Trumpove velike donatore, vlasnike velikih energetskih tvrtki u SAD-u kojima su prihodi višestruko povećani.

Jedna od rijetkih zemalja koja bi ipak mogla izvući neke koristi od Trumpova poraza na izborima je Ukrajina. Već mjesecima Trump je gotovo otvoreno svrstao SAD na stranu Rusije pokušavajući pritiscima i ucjenama ishoditi od Kijeva svojevrsnu kapitulaciju, ali i obećanja da neće napadati ruska energetska postrojenja.

Sada demokrati žele obnoviti izravnu američku pomoć Ukrajini i pojačati pritisak na Rusiju, au novom Kongresu Zelenski će bez dvojbe imati saveznika. No i tu stvari ne idu glatko jer Trump ima mogućnost veta, kao i vlasti izvršne vlasti nad provedbom vanjske politike.

U svakom slučaju, puno gore od onoga što je sada za Kijev ne može biti, pa saveznički Kongres Zelenskom donosi kakvo-takvo, iako ne i presudno olakšanje.

Ipak, najvažniji test nove političke ravnoteže bit će pitanje rata u Iranu. Upravo je ovaj sukob jedan od glavnih razloga katastrofalnog potopa kojeg su republikanci doživjeli na biralištima.

Novi kongres mogao bi pokušati ograničiti financiranje pojedinih vojnih operacija, zahtijevati obrazloženje administracije i usvojiti rezolucije o ratnim vlastima.

Ali stvarna vlast i mogućnost donošenja odluka oko svih pitanja u ovom sukobu ostaje u rukama predsjednika Trumpa. Imajući na umu njegov ego i osvetoljubivost, imajući na umu da on osobno vjerojatno krivi režim u Teheranu za vlastiti poraz kod kuće, za očekivati ​​je kako će se sukob u vrlo kratkom vremenu eskalirati.

Uostalom, već je i najavljivao ponovno otvaranje rata koji je već mjesecima u neformalnom primirju, pa je Trump čak i upozorio zemlju Zaljeva da se pripreme za skoro razbuktavanje situacije.

Sudbina svijeta

Sljedeće dvije godine Trumpova mandata teško će se nalikovati na prve dvije. Američki predsjednik prvi će se put nakon povratka u Bijelu kuću suočiti s Kongresom koji ne samo da neće automatski podržavati njegove odluke, već će ih nastojati ograničiti na svakom koraku.

Demokrati će pokretati istrage, pozivati ​​na odgovornost članove administracije, blokirati imenovanja i pokušavati zaustaviti financiranje pojedinih Trumpovih projekata. No to ne znači da će američki predsjednik postati politički nemoćan, posebno kada je riječ o vanjskoj politici.

Upravo suprotno, međunarodna pozornica mogla bi postati prostor na kojem će se pokušati nadognati gubitak političke moći kod kuće.

Pritom će mu na raspolaganju ostati gotovo dvije godine tijekom kojih više ne mora razmišljati o vlastitom reizboru, ali ipak mora razmišljati o tome kako će ga povijest pamtiti.

Hoće li to biti kao predsjednik koji je uspio sklopiti veliki međunarodni sporazum ili kao čovjek koji je iza sebe ostavio još nestabilniji svijet, tek treba vidjeti.

Ono što je već sada jasno jest da demokratska pobjeda na izborima neće automatski donijeti smirivanje međunarodne napetosti. Europa, Ukrajina i Bliski istok i dalje će uvelike ovisiti o odlukama koje se donose u Ovalnom uredu.

Jer američki birači jesu oduzeli Trumpu kontrolu nad Kongresom, ali mu nisu oduzeli mogućnost da svojim odlukama mijenja sudbinu ostatka svijeta.

Nastavak politike poštovanja Pekinga

Jedino područje na kojemu ne treba očekivati ​​značajne promjene je odnos s Kinom. Trump je prihvatio Peking kao ravnopravnu supersilu, a Kina danas ima u Bijeloj kući tretman kao niti jedna druga zemlja svijeta.

Peking je danas u očima američke administracije jedini stvarni globalni suparnik koji SAD-u može parirati u ekonomskoj, a možda čak iu vojnoj moći. I prema Pekingu se pristupa oprezno is poštovanjem.