Svijet

Ukrajinci masakriraju ključne ruske pravce

Ukrajinski napadi dronovima na ruske logističke pravce na jugu okupirane Ukrajine posljednjih su se mjeseci znatno intenzivirali, a analitičari tvrde da kampanja već ostavlja vidljive posljedice na ruske operacije na bojištu. Ključne prometnice koje povezuju Rostov na Donu, Mariupolj, Donjeck i okupirani Krim sve su češće meta bespilotnih letjelica različitog dometa.

Podijeli:
Kamion u plamenu
Kamion u plamenu Foto: Snimka zaslona/X

Ruske snage na jugu Ukrajine uvelike ovise o kamionskom prijevozu za dopremu pojačanja, streljiva i goriva. Stotine vojnih kamiona svakodnevno prometuju autocestom M-14 iz Rostova na Donu preko okupiranog Mariupolja, dok dio konvoja nastavlja prema Krimu, a dio skreće prema Donjecku cestom H-20. Upravo su te prometnice posljednjih mjeseci postale glavne mete ukrajinskih dronova.

Prema podacima ukrajinske analitičke skupine Tochnyi, broj udara na rusku logistiku na okupiranom jugu više se nego udvostručio između veljače i ožujka. Istodobno su ruske snage tijekom ožujka i travnja izgubile dio teritorija, navodi Euromaidan Press.

Tri zone djelovanja ukrajinskih dronova

Ukrajinske jedinice razvile su sustav djelovanja podijeljen u tri zone, ovisno o dometu letjelica i vrsti ciljeva.

Najbliže bojišnici djeluju FPV dronovi kratkog dometa, uglavnom unutar 20 kilometara od tzv. sive zone. Iza njih slijede dronovi srednjeg dometa s umjetnom inteligencijom, poput modela Hornet i tajanstvenog B-2, koji napadaju logističke kolone i vozila duboko iza crte fronte, na udaljenostima do 150 kilometara.

Treću zonu čine teški dronovi Fire Point FP-1 i FP-2, sposobni pogađati ciljeve i do 200 kilometara unutar okupiranog teritorija. FP-2 može nositi bojevu glavu tešku do 150 kilograma, a koristi se protiv skladišta streljiva, zapovjednih centara, naftne infrastrukture i sustava protuzračne obrane.

Francuski vojni analitičar Clément Molin tvrdi da su prometni pravci Rostov–Krim i Mariupolj–Donjeck „okosnica ruske prisutnosti na jugu” te da Ukrajina sustavno pokušava presjeći opskrbne lance.

Kamiondžije objavljuju snimke napada

Na društvenim mrežama posljednjih se tjedana pojavljuje sve više snimki ruskih vozača kamiona koji dokumentiraju posljedice napada. Na videima se vide uništena vozila uz ceste te dronovi koji nadlijeću kolone na vrlo malim visinama.

Jedna od najupečatljivijih snimki ovog tjedna prikazuje ukrajinski dron koji napada vojni teretni kamion parkiran uz stabla pokraj autoceste M-14 u blizini mjesta Priazovske u Zaporiškoj oblasti. Dron je eksplodirao među stablima nakon što je promašio vozilo, a analitičari procjenjuju da je riječ o modelu Swift Beat Hornet s potporom umjetne inteligencije za ciljanje.

Starlink i rezervni komunikacijski sustavi

Analitičari ističu da je kampanja moguća zahvaljujući snažnom rastu ukrajinske proizvodnje dronova tijekom posljednje četiri godine. Ukrajinska industrija danas proizvodi milijune manjih FPV dronova i desetke tisuća težih bespilotnih letjelica godišnje.

Ključnu ulogu imaju i komunikacijski sustavi koji omogućuju upravljanje dronovima duboko iza bojišnice. Molin navodi da ukrajinske jedinice koriste Starlink, što pilotima omogućuje upravljanje letjelicama na velikim udaljenostima. Budući da Rusija pokušava ometati signal, Ukrajinci koriste i rezervne sustave, uključujući mrežne radijske veze između dronova te autonomne navigacijske sustave koji mogu funkcionirati i bez vanjske komunikacije.

Rusija prisiljena na prilagodbu

Kako bi zaštitile logističke pravce, ruske snage mogle bi rasporediti dodatne protuzračne sustave uz glavne prometnice ili postavljati zaštitne mreže iznad cesta. No analitičari smatraju da i takve mjere predstavljaju uspjeh za Ukrajinu jer usporavaju i poskupljuju rusku logistiku.

„Cilj Ukrajine je natjerati Rusiju da promijeni strategiju i prihvati manje učinkovit sustav opskrbe”, rekao je Molin. Čak i bolje zaštićen ruski logistički sustav, upozoravaju analitičari, znači manje goriva, manje streljiva i sporiji dolazak pojačanja do postrojbi na prvoj crti bojišta.

Izvor:PDN

Autor: Krešimir Cestar

Povezani članci