Zelenski: "Pet europskih zemalja ulazi u pregovore s Rusijom." Moskva sve negira

UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da će predstavnici pet europskih zemalja, Europske unije i NATO-a sudjelovati u budućim mirovnim pregovorima s Rusijom. Riječ je o Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i Poljskoj, čiji su predstavnici već sudjelovali u razgovorima s ukrajinskim i američkim pregovaračima.
Međutim, Moskva zasad nije potvrdila da pristaje na proširenje pregovora. Savjetnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov izjavio je da Rusija nije dala suglasnost za uključivanje europskih predstavnika u sljedeći krug razgovora, čime je proturječio ranijim tvrdnjama američkih pregovarača.
Zelenski: Prvi put sudjelovala cijela europska skupina
Zelenski je u večernjem obraćanju u ponedjeljak izvijestio o novom krugu razgovora ukrajinskog, američkog i europskog pregovaračkog tima. Američkoj strani putem videoveze pridružili su se posebni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Prvi put Europu je u tim razgovorima predstavljala cijela skupina koja će je zastupati u pregovorima s Rusima", rekao je Zelenski.
Objasnio je da su, uz predstavnike pet europskih država, u razgovorima sudjelovali i predstavnici Europske komisije, Europskog vijeća i NATO-a.
"Razgovor je bio težak, ali imamo rezultat: sastat ćemo se u Berlinu u okviru Koalicije voljnih i razraditi konkretne zajedničke korake u pregovaračkom procesu", poručio je ukrajinski predsjednik.
Novi sastanak u Berlinu
Prema informacijama Kyiv Independenta, sastanak američkih, ukrajinskih i europskih predstavnika mogao bi se održati u četvrtak, 19. studenoga, kada bi njemački kancelar Friedrich Merz trebao ugostiti sastanak Koalicije voljnih.
Zelenski je danas, nakon sastanka s ukrajinskim pregovaračima i sigurnosnim dužnosnicima, izjavio da su utvrđeni okviri zajedničkog rada s partnerima na pitanjima završetka rata, sigurnosnih jamstava za Ukrajinu te njezine poslijeratne obnove.
Europske zemlje nastoje osigurati izravno sudjelovanje u pregovorima, posebno zbog mogućnosti da budući mirovni sporazum obuhvati i šira pitanja europske sigurnosti te uloge NATO-a.
Čelnici Europske unije prošlog su petka dogovorili da će Europu u pregovorima predstavljati pet velikih europskih država, uz predstavnike europskih institucija.
Amerikanci najavili dogovor, Kremlj ga demantirao
Američki pregovarači prethodno su tvrdili da su Washington i Moskva postigli dogovor o uključivanju europskih predstavnika u sljedeći krug mirovnih pregovora.
Kushner je nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog tjedna izjavio da su obje strane pristale na proširenje pregovaračkog formata.
No Ušakov je u ponedjeljak rekao da takav dogovor nije postignut. Prema njegovim riječima, Rusija nije pristala proširiti postojeći format pregovora, u kojem sudjeluju ruski, ukrajinski i američki predstavnici. Dodao je da još nije dogovoren ni datum sljedećeg kruga pregovora.
To znači da, unatoč Zelenskijevoj najavi i pripremama europskih predstavnika, njihovo izravno sudjelovanje u pregovorima s Rusijom još nije potvrđeno.
Pregovori u Abu Dhabiju bez dogovora o prekidu vatre
Novi diplomatski napori uslijedili su nakon prošlotjednih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Država u Abu Dhabiju. Bio je to prvi takav susret triju strana nakon devet mjeseci.
Pregovori nisu donijeli pomak prema prekidu vatre, ali je postignut dogovor o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika.
Zelenski je danas potvrdio da se priprema provedba razmjene te da ukrajinska strana već komunicira odgovarajućim kanalima. Prema njegovim ranijim izjavama, razmjena bi mogla obuhvatiti do 1300 ljudi.
Glavna prepreka mirovnom sporazumu i dalje ostaje pitanje teritorija. Moskva zahtijeva da se Ukrajina odrekne i dijelova Donjecke i Luhanske oblasti koje ruska vojska nije uspjela osvojiti.
Istodobno, Rusija nastavlja inzistirati na širim sigurnosnim zahtjevima prema Zapadu, uključujući ograničavanje vojne prisutnosti NATO-a u istočnoj Europi. Upravo zato europske države traže mjesto za pregovaračkim stolom, smatrajući da se odluke koje izravno utječu na njihovu sigurnost ne mogu donositi bez njihova sudjelovanja.
Izvor:index.hr











