08. siječnja 1991. Beograd – Srbija nasilno upala u monetarni sustav Jugoslavije
08. siječnja 1991. Beograd – Srbija je snažno upala u monetarni sustav Jugoslavije, ukrala novce i najavila raspad države Srbija je na silu i protiv zakona uzela sredstva Narodne banke Jugoslavije u vrijednosti od oko 2,6 milijardi njemačkih maraka. Bio je to tada ogroman novac (gotovo 10% vanjskog duga bankrotirane Jugoslavije). Taj novac pripadao je svim republikama, a posebno Hrvatskoj koja je izdvajala velika sredstva u središnjoj banci u Beogradu.
Dana 8. siječnja 1991. otkrivena je provala Srbije u jugoslavenski novčani sustav, kada se u javnosti saznalo da je Narodna banka Jugoslavije iz primarne emisije izravno uzela 18 milijuna i 243 milijuna dinara (2,6 milijardi tadašnjih njemačkih maraka). Podsjetimo se da je to bio ogroman novac koji je iznosio gotovo 10 posto tadašnjeg duga Jugoslavije.
Upad u monetarni sustav zbio se nešto ranije, 26. prosinca 1990. godine. Srbija je tajno upala u monetarni sustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i nasilno uzela, ustvari opljačkala, devizne pričuve Narodne banke Jugoslavije. Time je Socijalistička Republika Srbija zapravo probala čitav financijski sustav SFRJ.
To je bio krajnji izraz političke samovolje i nasilja Srbije koje je provodila od nastanka Jugoslavije, a u komunističkoj Jugoslaviji intenzivirala se pred napadom savezne vojske JNA na Hrvatsku.
Bio je to i očitati iskaz nastojanja da se savezna država u cijelosti podredi partikularnim srpskim interesima: na prijedlog Vlade (“Izvršnog veća”) Srbije, Skupština te republike donijela je niz tajnih zakona kojima je odobren upad u monetarni sustav Jugoslavije, gdje se u optjecaj pustilo, bez znanja saveznih vlasti (uključivo Narodnu banku Jugoslavije, koja je bila jedina ovlaštena za puštanje novaca u optjecaj), više od 18 milijuna tadašnjih dinara, tj. protuvrijednost tadašnjih 2,6 milijardi njemačkih maraka.
Spomenuta su sredstva bila namijenjena za poboljšanje standarda i mirovina u Beogradu i Srbiji prije višestranačkih izbora na kojima su komunisti Slobodana Miloševića potpomogli vojnom lovu na JNA u Beogradu htjeli osigurati socijalni mir. Dakako, taj je potez Socijalističke Republike Srbije izazvao žestoke reakcije u ostalim republikama SFRJ. Istovremeno, Srbija je odlučila zadržati iznos od 50 posto poreza na promet za financiranje vlastitih potreba, iako je prema saveznom zakonu trebala zadržati samo 25 posto.
