VIJESTI Najčitanije

133. brigada ‘Ban Josip Jelačić’ – snaga otpora u najtežim danima Domovine

Dražen Šemovčan Šeki19. 10. 2025. 18:146 min čitanja

“133. brigada ZNG-a” – od ustroja do ratnog puta

Odlučujući koraci poduzeti su 14. rujna kada je blokirana ‘kasarna Vladimir Četković Vlado’ i tako se u prvoj fazi sprječava daljnja fizička komunikacija, a time i razmjena informacija o uočenim našim položajima na relaciji vojarna – četnička uporišta, a u drugoj fazi zauzima vojarna radi toliko potrebnog naoružanja.

Odlukom Kriznog štaba općine Otočac 11. rujna 1991. godine na dužnost zapovjednika ZNG-a Otočac umjesto Milana Jurkovića, postavlja se Davor Peitel.

– 15. rujna 1991. godine srbočetničke dragovoljačke postrojbe potpomognute s zrakoplovstvom, artiljerijsko-topničkim postrojbama, tenkovima, postrojbama protuzračne obrane (PRAGA, PZ topova 20/3 i 20/1 ) i pješaštvom JNA vrše žestok napad na Otočac s ciljem deblokade vojarne u srcu Otočca, a time i osvajanje Otočca. U toj neravnopravnoj borbi, nadljudskim naporima pripadnika postrojbi ZNG-a, MUP-a i Narodne zaštite iz Otočca, te pripadnika PJP Zabok, koje su se tog trenutka nalazile na braniku Otočca, odbijen je napad neprijateljskih postrojbi. Neprijatelj je u otvorenoj borbi doživio poraz, pri čemu su mu naneseni gubitci u ljudstvu i tehnici. Bio je to prvi veliki poraz neprijateljskih srbočetničkih snaga i postrojbi JNA na prostoru Gacke, u kojem su slabo naoružani i tehnički inferiorniji branitelji Otočca pokazali izuzetnu hrabrost – navodi Peitel.

Osvajanje vojarne

17. rujna 1991. godine nakon četverodnevnog opsjedanja vojarne i borbi za Otočac, ZNG Otočac, zajedno sa postrojbama policije i Narodne zaštite borbom osvajaju vojarnu s velikim količinama naoružanja i opreme. Tom prigodom zarobljeno je 120 neprijateljskih oficira i vojnika.

Nakon osvajanja vojarne u Otočcu je stvorena vrlo jaka i moćna brigada ZNG-a, koja je bila garancija sigurnosti Gacke, Otočca i Brinjskoga kraja. Na prijedlog Mate Bunjevčevića-Belsona, jednoglasnom odlukom zapovjedništva ZNG-a Otočac i Kriznog Štaba općine Otočac, brigada je dobila ime ‘Ban Josip Jelačić’. 19. listopada 1991. godine MORH donosi zapovijed za formiranje i popunu 133. brigade ZNG-a. Brigada nakon toga ima ime 133. brigada ZNG ‘Ban Josip Jelačić’ Otočac.

Po završenom ustrojavanju i popuni, 133. brigada ZNG-a Otočac, vlastitim snagama uspješno brani Gacku dolinu, Otočac i Brinjski kraj. Na crti bojišnice dužine oko 68 km, u trenutku kada su postrojbe RH uglavnom bile u defanzivi, vrši uspješne akcije oslobađanja privremeno zauzetog prostora i sela u svom zaleđu i na bokovima.

– U pratnji nadbiskupa Riječko-senjske nadbiskupije msgr. dr. Antuna Tamaruta, koordinatora duhovne pastve u OZ Rijeka i mnogih drugih uglednih gostiju, 5. travnja 1992. kardinal dr. Franjo Kuharić posjetio je grad Otočac i vojarnu ‘Josip ban Jelačić’,. Prilikom posjeta pripadnicima 133. brigade u vojarni ‘Josip ban Jelačić’, kardinal Kuharić posvetio je prvu vojarnu u Hrvatskoj riječima koje su ušle u povijest: ‘Po prvi put u svom životu blagoslivljam jednu vojarnu’ – prisjeća se Peitel.

U sklopu preustrojavanja oružanih snaga RH, 3. listopada 1994. godine, dotadašnja 133. brigada HV preimenuje se u 133. domobransku pukovniju HV sa sjedištem u Otočcu, a njeni pripadnici popunjavaju se vojnim obveznicima iz Ureda za obranu Otočac, Senj i Crikvenica. Zapovjednik 133. domobranske pukovnije HV postaje do tadašnji zapovjednik brigade Drago Bilović. U tzv. ‘periodu primirja’ 133. domobranska pukovnija HV je po opremljenosti i obučenosti stalno jačala i spremno je dočekala svoju ulogu u završnoj VRO ‘Oluja 95.

Formiranje i organizacija

U fazi kada je neprijatelj (Jugoslovenska Narodna Armija i pripadajuće paravojne snage) već ozbiljno prijetio području Like i Gacke doline, postojala je potreba za ustrojavanjem jače, organizirane brigade. Uptostro je iniciran kroz lokalne postrojbe Narodne zaštite u Otočcu i okolici, te ZNG-a.
Brigada je nosila naziv i atribut “otocka” (ili “133. otočka brigada”) u smislu teritorijalne pripadnosti i značaja za Otočac.
Zapovjedništvo i organizacija brzo su razvijani, a kroz ratni period brigada je popunjavana vojnim obveznicima s područja Otočca, Gacke doline i šire Like. Prema podatku, kroz njezine redove do kraja ratnih aktivnosti prošlo je oko 6 887 pripadnika.
Broj poginulih pripadnika prema jednom izvoru iznosi 113.

Zbor narodne garde Otočac - Identitet

Popis zapovjednika 133. brigada ZNG/HV (Otočac) prema dostupnim izvorima:

Davor Peitel — zapovjednik brigade (ZNG/HV)
Drago Bilović — zapovjednik brigade (ZNG/HV) i kasnije zapovjednik pukovnije
Ivica Brajković — zapovjednik 133. domobranske pukovnije HV
Franjo Janković — naveden kao vršitelj dužnosti zapovjednika brigade
Zdravko Orešković — naveden kao vršitelj dužnosti zapovjednika pukovnije

Preustroj i promjene naziva

U sklopu reorganizacije oružanih snaga Republike Hrvatske, značajna promjena dogodila se 03. listopada 1994. godine — tada je dotadašnja 133. brigada Hrvatske vojske (HV) preimenovana u 133. domobranska pukovnija HV sa sjedištem u Otočcu.
Tom prilikom, pukovnija je prelazila na druge forme popune — vojnim obveznicima iz Ureda za obranu Otočac, Senj i Crikvenica (što se navodi).
U periodu mirovanja i primirja, 133. domobranska pukovnija radila je na jačanju borbene spremnosti, te je krajem 1994. i početkom 1995. godine bila pripremljena za konačne operacije oslobađanja.

Ratni put i djelovanja

Brigada je, od svoga ustroja, imala ključnu obrambenu ulogu na području Gacke doline, Otočca i Brinjskog kraja. Već u ranim fazama rata sudjelovala je u oslobađanju sela i naselja – primjerice putem akcija oslobađanja područja oko Otočca.
Tijekom 1992. i 1993. godine održavala je obranu teritorija, štitila linije i bila na prvoj crti borbe u tom dijelu Like. U završnoj fazi rata, kad je došlo do velikih operacija, brigada je bila spremna i sukladna svojoj ulozi u operaciji Operacija Oluja (1995.).

U Oluji razbili neprijateljske snage

4. kolovoza 1995. godine, 133. domobranska pukovnija HV sudjeluje u završnoj vojno-redarstvenoj operaciji ‘Oluja 95’, kojom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.

– Prvi dan operacije pripadnici 133. domobranske pukovnije vode borbe sa vojnim, policijskim i dragovoljačkim snagama tzv. ‘SAO Krajine’ na pravcu: Dabar-Petrinić Polje, Drenov Klanac-Škare i Zalužnica-Vrhovne. Nakon teških borbi, drugi dan operacije, vrši se pregrupiranje snaga 133. domobranske pukovnije i nastavlja se sa napadnim djelovanjima pri čemu su neprijateljske snage potpuno razbijene i poražene, a postrojbe 133. domobranske pukovnije dolaze na granicu sa BiH u predjelu Kulen Vakuf – Dalosenovci, gdje uspješno izvršavaju svoju zadaću – navodi Peitel.

Do kraja Domovinskog rata kroz redove 133. brigade je prošlo oko 6887 ljudi, a poginulo je i umrlo od zadobivenih rana njenih 103 pripadnika.

Zapovjednici 133. brigade ZNG/HV bili su: Davor Peitel i Drago Bilović, a zapovjednici 133. domobranske pukovnije HV: Drago Bilović i Ivica Brajković.

ZAPOVJEDNICI