29. svibnja 1848. održani prvi moderni izbori za Hrvatski sabor

Tijek društveno-političkih zbivanja u Hrvatskoj doveo je 1848. do uspostavljanja predstavničkog Sabora – modernog hrvatskog parlamenta koji je po prvi put u povijesti izabran putem javnih izbora.

Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije feudalnog društva u nestajanju.

Prvi moderni Sabor započeo je zasjedanjem 5. lipnja 1848. čime je završeno razdoblje dotadašnjeg feudalnog i staleškog Sabora.

Na svibanjskim izborima u Saboru izabrani su prvaci hrvatskog narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.

Tijekom lipnja i srpnja 1848. Sabor je donio niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.

Na sljedećem zasjedanju Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi.

Višestranački moderni parlament djelovao je na taj način do 1918. kada je ulaskom u velikosrpsku Jugoslaviju ukinut, a nakratko je tek bio obnovljen za vrijeme Nezavisne Hrvatske 1942. U komunističkoj Jugoslaviji od 1945.-1990. djeluje kao isključiva ekspozicija Komunističke partije i gubi svaki demokratski smisao.

Slavni Hrvatski sabor tako je prvo ukinut u jednoj Jugoslaviji, au drugoj je sveden na 'organ vlasti' velike Titove Partije – čuvarice slobode naroda i narodnosti Jugoslavije. Tek je konačno ponovno postao hrvatski i višestranački 1990.

Tako tek na prvim višestranačkim izborima Hrvatski sabor dobiva ponovno svoj smisao parlamenta.