Akrap: ‘Putin bi puno više dobio da nije krenuo u rat, već da je inzistirao na provođenju Sporazuma iz Minska 2’
U središtu krvavog rata u Ukrajini i danas je već potpuno razoren lučki grad Mariupolj na Azovskom moru, u čijim se ruševinama skriva gotovo četiristo tisuća ljudi. Ukrajinci su odbacili ruski ultimatum da predaju grad. Istodobno, rakete su počele padati i na rezidencijalne dijelove Kijeva. Pregovori koji bi trebali zaustaviti rat, još ne daju rezultate, prenosi hrt.
– U Mariupolju je veliki broj branitelja koji su spremni i odlučni u namjeri da obrane svoju domovinu, gradove i obitelji. Pitanje je koliko se može dugo držati ta obrana jer je pitanje logistike. Ali, ne sumnjam da će se boriti do zadnjeg čovjeka jer su odlučni da pokušaju na svaki način spriječiti privremenu okupaciju tog grada, rekao je stručnjak za sigurnost s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Gordan Akrap.
Istaknuo je da se ponavlja ono što smo vidjeli u Čečeniji, Groznom.
– Masovno uništavanje civilnih objekata i nanošenje ozbiljne štete ne samo vojnim ciljevima, već nanošenje brojnih žrtava civilnom stanovništvu što se može tretirati kao ratni zločin, rekao je.
Na pitanje hoće li se Bjelorusija uključiti u rat, Akrap je rekao kako čisto sumnja.
– Ako nisu dosad onda neće ni sad. Predsjednik Lukašenko vidi da su Rusi ostali sami, da i Kina i Indija zauzimaju svoj stav jer se vode svojim nacionalnim interesima, a ne ruskim. A ako netko zna koliko su veliki ruski ljudski gubitci onda su to oni, jer to vide svaki dan u svojim bolnicama i lječilištima, rekao je.
Uloga Kine
Osvrnuo se i na ulogu Kine.
– Nitko ne želi biti na gubitničkoj strani. Prijetnja nuklearnim oružjem koje je ruski predsjednik Putin pokrenuo je pitanje koje je znatno odmaknulo Kinu od Rusije. Kina, iako nuklearna sila, ne voli da se netko osim nje igra s takvom prijetnjom, istaknuo je Akrap.
A kad je riječ o pregovorima rekao je kako bi Putin puno više dobio da nije krenuo u rat, već da je inzistirao na provođenju Sporazuma iz Minska 2.
– Sada je problem gdje će se održati pregovori jer pitanje je smije li i želi li Putin napustiti Kremlj jer nije siguran kako će se i hoće li se moći vratiti zbog unutarnjih trvenja. A nije više samo Putin taj koji odlučuje hoće li biti rata, sad se nešto pita i Ukrajince i Zapad jer Ukrajinci neće pristati na teritorijalna cijepanja i komadanje Ukrajine, zaključio je.
‘Situacija u Kijevu iznimno je teška’
A kakvo je stanje u Kijevu javio je prof. Vasilij Zaplatinski.
– Pokraj Kijeva vode se borbe. U samom gradu, u samom središtu, takvih borbi još nema, ali ruska okupacijska vojska trudi se zauzeti ga. No Kijev je spreman za obranu. Ja sam sada u Kijevu, u svome stanu. Nisam otišao. S razlogom. Zato što mislim da odavde mogu više pridonijeti, ovdje i na fakultetu imam internet, na taj način pomažemo dati informaciju drugima kako se ponašati u ovoj ratnoj situaciji. Grad nije u potpunom okruženju. Postoje ceste koje vode iz Kijeva i u Kijev. Čak i željeznica radi. No Kijev je u ratnoj zoni i situacija je iznimno teška. Neke su zgrade razrušene. Evo i danas je uništen veliki trgovački centar. Ali grad stoji. Grad živi. Čak povremeno vozi i pokoji autobus javnoga gradskog prijevoza, rekao je Zaplatinski.
– Situacija je vrlo teška jer ovo je rat. Rat koji traje već gotovo mjesec dana. Da bi završio sutra, odnosno ne mislim doslovno sutra, nego ubrzo, moralo bi se dogoditi nešto izvanredno. Zato što posljedice i nastavak ovoga rata mogu biti vrlo različiti. Ne želim sada biti poput vojnog analitičara i reći hoće li završiti ubrzo ili neće, ali ja vidim da se Ukrajina bori. Vrlo mnogo ljudi pomaže. Neki su došli ovamo posebno zato da bi pomogli. Jedni donose humanitarnu pomoć. Drugi se žele boriti uz naše vojnike, istaknuo je.
