ALARM NA TAJVANU ‘Odnosi su najgori u zadnjih 40 godina. Ako nas Kina napadne, platit će visoku cijenu!‘
U posljednjih tjedan dana zabilježeno je gotovo 150 kineskih zrakoplova koji su ušli u tajvansku zonu, kako lovaca tako i bombardera
Američka vojska u tajnosti drži mali kontingent vojnih instruktora na Tajvanu, koji se tamo nalaze već barem godinu dana. Prema informacijama dostupnima Wall Street Journalu, riječ je o dvadesetak pripadnika specijalnih snaga i nepoznatom broju marinaca, koji obučavaju tajvanske vojnike.
Ta će informacija dodatno zaoštriti ionako napete odnose na relaciji Peking - Washington - Taipei dok kineski vojni zrakoplovi sve češće ulijeću u tajvansku zonu protuzračne obrane, a tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen govori da je taj otok spreman na sve kako bi očuvao svoju slobodu.
Kina, koja Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija iako Komunistička partija tamo nikad nije uspostavila vlast, proteklih dana obara rekorde u slanju vojnih zrakoplova duboko u tajvansku zonu protuzračne obrane. U posljednjih tjedan dana zabilježeno je gotovo 150 zrakoplova koji su ušli u tajvansku zonu, kako lovaca tako i bombardera koji su sposobni nositi nuklearne bojeve glave.
'Ne želimo vojni sukob'
"Tajvan ne želi vojni sukob. On se nada mirnoj, stabilnoj, predvidljivoj i uzajamno korisnoj koegzistenciji sa svojim susjedima. Ali Tajvan će učiniti sve što je potrebno kako bi obranio svoju slobodu i demokratski način života", izjavila je Tsai u petak na sigurnosnom forumu u Taipeiju.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak da se čuo s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom. Biden je izjavio kako su se u razgovoru oko Tajvana Xi i on složili da se pridržavaju "tajvanskog sporazuma" te da ne namjeravaju činiti ništa drugo. Biden je time potvrdio predanost SAD-a Zakonu o odnosima s Tajvanom, koji je 1979. potpisao predsjednik Jimmy Carter. On definira američku vanjsku politiku spram Tajvana u kojem Washington de facto priznaje neovisnost otoka i jamči mu pristup vojnoj tehnologiji koja mu je potrebna za samoobranu, no također se obvezuje da ga neće službeno priznati kao državu.
Tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng izjavio je u srijedu pred tajvanskim parlamentom kako su napetosti s Kinom dosegle svoju najgoru razinu u posljednjih 40 godina te upozorio na sve veću mogućnost slučajnog izbijanja sukoba.
U ponedjeljak je u tajvansku zonu zračne obrane uletjelo čak 49 zrakoplova, a Chiu je rekao kako bi moglo doći do slučajne paljbe, ne napominjući s koje strane. Pravdajući vladine planove za povećanje vojnog proračuna na 8,6 milijardi dolara, Chiu je naglasio kako je Kina već sposobna za invaziju na Tajvan te da će do 2025. biti sposobna za invaziju svim sredstvima.
Iako bi Kina već mogla napasti Tajvan, Chiu tvrdi da bi morala za to platiti cijenu, no do 2025. ta će cijena i potencijalni gubitak ljudi i opreme biti na najnižoj mogućoj razini. U sklopu povećanja vojnog proračuna Tajvan planira povećati i proizvodnju domaće vojne industrije, prvenstveno brodova i projektila.
Izazovi
Iako je kineska vojska znatno moćnija od tajvanske, pred njom su brojni organizacijski i logistički izazovi ako stvarno namjerava zauzeti otok, udaljen oko 160 kilometara od kineske obale.
Prva je prepreka sam prolazak kroz Tajvanski tjesnac gdje bi kineski transportni brodovi - kojih zasad nema ni dovoljno za ozbiljan pokušaj invazije - bili lake mete za tajvanske projektile. U obranu tjesnaca mogao bi se uključiti i SAD, blokadom prometa, što bi vjerojatno odvratilo kineske pokušaje invazije, a sigurno bi se uključio i Japan koji je predan održavanju neovisnosti Tajvana. Tajvan je, nadalje, stjenovit otok s malim brojem lokacija na koje bi napadačka vojska mogla iskrcati svoje vojnike, a te lokacije tajvanska je vojska dobro utvrdila.
Sve veći gubitak građanskih sloboda u Hong Kongu, kojemu je Kina jamčila autonomiju barem pola stoljeća, u proteklih je godinu dana znatno utišao glasove na Tajvanu koji su pozivali na reintegraciju s Kinom po hongkonškom modelu. Brojni emigranti iz te bivše britanske kolonije pobjegli su na Tajvan gdje je sve više građana postalo svjesno kako kineska vlast znači gubitak sloboda i prava.
Stručnjaci za regiju, poput Scotta W. Harolda iz Rand Corporationa, tvrde da sadašnji rast tenzija ipak ne predstavlja uvertiru u invaziju, nego se svodi na politički pritisak na tajvansku čelnicu Tsai Ing-wen koju Peking želi odvratiti od bilo kakvih kretanja u smjeru proglašenja neovisnosti. Harold je za Al Jazeeru izjavio kako je za Peking svaka rasprava o neovisnosti crvena linija, a nedavni preleti dio su psihološkog rata protiv Tajvana i Tsai.
