ALBANCI OBJAVILI NACRT SPORAZUMA: Srbija mora pristati na priznanje Kosova prije ulaska u EU, u protivnom je čeka izolacija

Portal na albanskom jeziku “Albanian Post” u nedjelju je objavio sadržaj navodnog “novog okvira” za sporazum između Kosova i Srbije u dijalogu koji se pod okriljem Europske unije vodi u Bruxellesu.

Prema pisanju tog portala, srž spomenutog okvira je u tome da bi se novi sporazum trebao postići do sredine 2023. godine. On ne bi značio i formalno priznanje Kosova kao države od strane Srbije, već bi privremeno bilo dovoljno da Srbija “prihvati” postojanje Kosova kao posebne pravne i političke realnosti.

Prema ovom tekstu, Srbija bi formalno trebala priznati Kosovo nakon 10 godina, kad “sve zemlje Zapadnog Balkana budu na pragu ulaska u EU“.

“Kosovo i Srbija su dvije odvojene pravne i političke realnosti koje se trebaju kao takve i priznati od strane svih sudionika u procesu dijaloga”, piše u tom navodnom dokumentu za koji “Albanian Post“ tvrdi da ga posjeduje.

“Srbija neće biti spremna pristupiti EU bez kompletne političke, pravne i diplomatske normalizacije odnosa s Kosovom. Svakako, s obzirom na to da je članstvo Srbije u EU još uvijek daleko, u ovoj fazi od Srbije se neće tražiti formalno pravno priznanje Kosova“, piše u tom tekstu.

U njemu se navodi kako se u navodnom “Okviru za sporazum Kosova i Srbije” spominje semantička razlika, odnosno korištenje pojma “prihvaćanje Kosova” (na engleskom jeziku “acceptance”) umjesto “Priznanje Kosova” (na engleskom jeziku “recognition”).

U slučaju postizanja ovog sporazuma, piše list pozivajući se na svoje diplomatske izvore, Kosovo bi se postupno učlanilo u međunarodne organizacije poput Vijeća Europe, INTERPOL-a i UNESCO-a. Počelo bi pregovore o članstvu u NATO-u i pristupu u EU. Članstvo u UN-u bi se odgodilo do daljnjega zbog trenutnih odnosa zapada s Rusijom, a Rusija ima pravo veta u Vijeću UN-a.

“Prihvaćajući Kosovo kao pravnu i političku realnost, Srbija bi zauzela pasivnu poziciju i ne bi se protivila članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama“, citira ovaj portal navodni dokument i naglašava kako je ovo “specifičan i snažan zahtjev upućen Srbiji“.

Srbija bi, u slučaju sporazuma, dobila veliku financijsku pomoć i nastavak puta prema članstvu u EU. U slučaju odbijanja sporazuma, kosovska vlada Albina Kurtija bila bi “pod izolacijom“, što bi “dovelo u pitanje i njezin opstanak na vlasti“. A Srbija bi bila “financijski i ekonomski izolirana“. I pet zemalja EU koje još nisu priznale Kosovo, bez obzira na ishod, priznale bi u tom slučaju Kosovo kako bi končano pokazale jedinstvo EU i po tom pitanju.

Ovaj portal piše da iza spomenutog dokumenta stoje Francuska i Njemačka čiji su posebni izaslanici prije desetak dana posjetili Kosovo i Srbiju u društvu posebnog izaslanika EU-a za dijalog, Miroslava Lajčaka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz zadužili su svoje visoke savjetnike da se uključe u ovaj dijalog kako bi pomogli izaslaniku EU-a u naporima za postizanje rješenja za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.

U EU ne žele komentirati medijska pisanja niti izjave političara o postojanju “novog okvira za dijalog“.

“Kao opće pravilo i kao pitanje principa, mi ne komentiramo navodne EU dokumente objavljene od strane medija – bilo njihovu autentičnost ili sadržaj“, odgovorio je Peter Stano na pitanje može li EU potvrditi postojanje ovog okvira.

Diplomatski izvori u EU kažu za Jutarnji list kako “nisu upoznati s postojanjem ovog dokumenta“ te da bi mogla biti riječ o “anonimnom dokumentu koji se pušta u javnost s ciljem dezinformacija“. No isti izvori priznaju da se radi na “novoj dinamici“ ili “novom pristupu“ i “novoj strategiji“ u dijalogu s ciljem što bržeg postizanja sporazuma i rješavanja trenutnih problema koji mogu dovesti do novih napetosti između Kosova i Srbije.

Dosad je jedino predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio o postojanju “nove armature“ za dijalog između Kosova i Srbije. Spominjao je pritiske prema Srbiji da “prizna realnost“ na Kosovu. No nitko drugi od sudionika u ovim razgovorima nije potvrdio postojanje nekog novog okvira za dijalog. Kosovska vlada je poručila kako njoj “nije predstavljen nikakav takav dokument“, a Izaslanik EU-a za dijalog Miroslav Lajčak izrazio je “čuđenje“ što se spominje neka “nova armatura za dijalog“.

Proces dijaloga je krajnje netransparentan što sve više frustrira i diplomate zemalja članica EU koji nisu upoznati sa svim elementima dijaloga. U takvoj situaciji, gdje ne postoji transparentnost, otvara se prostor i za spekulacije te dezinformacije. U ovom slučaju diplomatima je simptomatično da o postojanju “novog okvira“ najviše govore Vučić i njemu skloni mediji, što navodi da bi ovo njemu bilo najviše u interesu. Jer bi, ako se pokaže da je ovaj dokument doista autentičan, na 10 godina odgodio pitanje priznanja Kosova od strane Srbije. A upravo “međusobno priznanje“ kao ishod dijaloga sve više spominju ključni zapadni faktori, od Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Europskog parlamenta i drugih.