Ali Larijani preuzima inicijativu nakon smrti Alija Hameneija: Najavljena uspostava privremenog vodstva Irana

Smrt vrhovnog vođe Ali Hamenei u zračnom napadu otvorila je novo poglavlje u političkoj povijesti Irana. U središte pozornosti ubrzo je stupio Ali Larijani, dugogodišnji dužnosnik režima i jedna od ključnih figura sigurnosnog aparata Islamske Republike. Njegova najava formiranja privremenog vodstva dolazi u trenutku duboke institucionalne i sigurnosne neizvjesnosti, dok se istodobno preispituje smjer zemlje na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu.

Kao tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, Larijani je u nedjelju poručio da započinje proces uspostave prijelaznog upravljanja državom nakon Hameneijeve smrti.

"Uskoro će se formirati privremeno čelno vijeće. Predsjednik, čelnik pravosuđa i pravni stručnjak iz Vijeća čuvara preuzet će odgovornost do izbora sljedećeg vođe“, izjavio je Larijani, koji je na čelu najvišeg sigurnosnog tijela u zemlji te je ujedno bio i savjetnik preminulog vrhovnog vođe.

"To vijeće bit će osnovano što je prije moguće. Radimo na njegovom formiranju počevši od danas", dodao je.

Prema navodima agencije Reuters, Larijani se ovim potezom ponovno profilirao kao jedna od najutjecajnijih osoba unutar sigurnosnog i političkog sustava Islamske Republike. Riječ je o političaru iz utjecajne klerikalne obitelji, koji je desetljećima prisutan u vrhu vlasti i dio je užeg kruga moći.

Tijekom karijere obnašao je niz osjetljivih dužnosti – vodio je nuklearne pregovore, sudjelovao u oblikovanju regionalne politike te imao važnu ulogu u odgovoru vlasti na unutarnje nemire. U siječnju su mu Sjedinjene Države uvele sankcije zbog navodne uključenosti u obračun s prosvjednicima, no već mjesec dana kasnije upravo je on predvodio iranske napore u pokušaju postizanja dogovora s Washingtonom o nuklearnom pitanju.

U vrijeme pojačanih napada na Iran optužio je SAD i Izrael da nastoje destabilizirati i oslabiti zemlju, zaprijetivši odlučnim odgovorom svim “separatističkim skupinama” koje bi djelovale protiv države. Državna televizija prenijela je njegove izjave dan nakon početka vala napada u kojima je, među ostalima, poginuo i načelnik Glavnog stožera Abdolrahim Mousavi.

Na dužnost tajnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost imenovan je u kolovozu, vrativši se na poziciju koju je već obnašao prije gotovo dva desetljeća. Povratak je uslijedio nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog zračnog sukoba Irana i Izraela, u koji su bile uključene i Sjedinjene Države. Tijekom političkog djelovanja zadržao je reputaciju lojalnog suradnika Hameneija, ali i pragmatičnog aktera koji održava komunikaciju s različitim frakcijama unutar sustava.

Njegova uloga dodatno je potvrđena nedavnim putovanjem u Oman, gdje je sudjelovao u pripremama za neizravne pregovore sa SAD-om, u trenutku kada je Washington paralelno jačao vojnu prisutnost na Bliskom istoku. U proteklim mjesecima boravio je i u Moskvi na razgovorima s ruskim dužnosnicima o sigurnosnoj i političkoj suradnji, a sudjelovao je i u jačanju odnosa s Kinom, što je 2021. rezultiralo 25-godišnjim sporazumom o partnerstvu.

U raspravama o nuklearnom programu često je zauzimao ton koji su analitičari opisivali kao pragmatičan. Prošlog mjeseca izjavio je za omansku državnu televiziju da je spor sa SAD-om rješiv ako je fokus na sprječavanju razvoja nuklearnog oružja. Ipak, dok je od 2005. do 2007. bio glavni nuklearni pregovarač, snažno je zagovarao pravo Irana na obogaćivanje uranija, usporedivši europske ponude da Teheran odustane od proizvodnje nuklearnog goriva sa “zamjenom bisera za bombon”.

Kao predsjednik parlamenta od 2008. do 2020. tu je dužnost obnašao i u razdoblju sklapanja nuklearnog sporazuma 2015. između Irana i šest svjetskih sila, iz kojeg su se Sjedinjene Države povukle 2018. odlukom predsjednika Donalda Trumpa. Larijani je u više navrata isticao da se iransko nuklearno znanje ne može izbrisati. U razgovoru za PBS Frontline 2025. usporedio je to s izumiteljem kojem je ukraden stroj, ali koji i dalje zna kako ga ponovno izraditi.

Washington i Tel Aviv tvrde da Iran nastoji razviti nuklearno oružje, dok Teheran odbacuje takve optužbe i inzistira da je program isključivo civilne prirode.

Larijanijeva politička biografija uključuje i kontroverze povezane s unutarnjom situacijom u zemlji. Nakon vala prosvjeda početkom godine, američko Ministarstvo financija uvelo mu je sankcije, navodeći da je kao visoki dužnosnik sigurnosnog vijeća sudjelovao u suzbijanju demonstracija. U obrazloženju je istaknuto da je bio među prvima koji su pozvali na silovit odgovor na zahtjeve prosvjednika te da je postupao po nalogu vrhovnog vođe. Organizacije za ljudska prava tvrde da su u tim obračunima stradale tisuće ljudi.

Iako je priznao da gospodarske poteškoće potiču nezadovoljstvo građana, Larijani je istodobno tvrdio da su nasilne akcije potaknute izvana, optužujući Izrael za destabilizaciju. Prosvjede je pozvao da se distanciraju od, kako ih je nazvao, “urbanih kvaziterorističkih skupina”.

Rođen 1958. u Najafu u Iraku, u obitelji uglednih iranskih klerika, kao dijete se preselio u Iran gdje je doktorirao filozofiju. Više članova njegove obitelji također je obnašalo važne državne dužnosti. U političkoj karijeri bilježi i neuspjele pokušaje – kandidirao se za predsjednika 2005., dok su mu kandidature 2021. i 2024. blokirane odlukom Vijeća čuvara. Početkom ove godine njegova je kći ostala bez posla na medicinskom fakultetu američkog sveučilišta Emory nakon prosvjeda iransko-američkih aktivista, koji su je povezivali s navodnom očevom ulogom u gušenju prosvjeda.