Amerikanci priznali kada su počeli naoružavati Ukrajinu: ‘Mjesecima smo se pripremali za rat. Tajno smo Ukrajini slali puno oružja"

Prije četiri godine, nakon burne prve Trumpove administracije, predsjednik Joe Biden došao je na dužnost obećavajući obnovu starih saveza i obranu demokracije. Čovjek zadužen za to na svjetskoj sceni bio je državni tajnik Antony Blinken, dugogodišnji diplomat koji je s Bidenom radio dva desetljeća. Poruka američkim saveznicima i neprijateljima bila je da je nova era stabilnosti pred vratima.

Umjesto toga, Blinken je gotovo od samog početka bio opterećen nizom međunarodnih kriza. Nakon katastrofalnog povlačenja iz Afganistana brzo je uslijedio generacijski izazov ruske invazije na Ukrajinu. Hamasov napad na Izrael i izraelski rat spaljene zemlje u Gazi koji je uslijedio gurnuli su regiju u krizu i destabilizirali političku klimu u Americi. 

Sve to vrijeme, Blinken je nastavio zagovarati Bidenovu izvornu viziju snažne američke diplomacije za rješavanje brojnih svjetskih problema. Ali Sjedinjene Države uključile su se na druge načine, šaljući milijarde dolara i oružje i u Izrael i u Ukrajinu, što je izazvalo političke posljedice u Americi. Sada, dok Bidenova administracija završava, sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku bjesne. Nova Trumpova administracija spremna je povući se iz istih saveza i institucija koje je Blinken nastojao ojačati. Blinken je u velikom intervjuu za New York Times otvoreno progovorio o ratu u Ukrajini te otkrio koliko je uistinu SAD bio blizu izravnog sukoba s Rusijom nakon veljače 2022. godine.

Blinken priznao: I prije rata smo obilato naoružali Ukrajinu

“Bilo je različitih trenutaka u kojima smo bili stvarno zabrinuti oko akcija koje bi Rusija mogla poduzeti, uključujući čak i potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja. Ali mislim da smo kroz to uspjeli upravljati na način koji nas je držao podalje od izravnog sukoba s Rusijom. Sada je Rusija angažirana u svim vrstama podlih aktivnosti, takozvanih hibridnih napada ove ili one vrste, bilo da se radi o cyber prostoru, bilo da se radi o sabotažama, atentatima. Te se stvari događaju. Događaju se u Europi. I to je nešto na čemu vrlo blisko surađujemo s mnogim našim partnerima. Ali u smislu izravnog sukoba, ne mislim da smo bili blizu, ali to je nešto o čemu smo morali jako, jako voditi računa”, priznao je Blinken.

Objasnio je i kako iz današnje perspektive gleda na strateške odluke koje su Sjedinjene Države donijele o Ukrajini, a odnose se na ograničavanje ukrajinske upotrebe američkog oružja unutar Rusije te podržavanje ukrajinske ofenzive bez paralelnog diplomatskog puta kako bi se pokušao okončati sukob. Ovdje je Blinken otkrio jednu vrlo zanimljivu stvar, a koja se odnosi na trenutak u kojem su počeli obilato naoružavati Ukrajinu.

“Ako pogledate putanju sukoba, budući da smo vidjeli da se sprema, mogli smo se uvjeriti ne samo da smo mi spremni i da su saveznici i partneri bili spremni, već i da je Ukrajina bila spremna. Pobrinuli smo se za to mnogo prije nego što se dogodila ruska agresija, počevši u rujnu i zatim ponovno u prosincu, tiho smo dopremili mnogo oružja u Ukrajinu kako bismo bili sigurni da imaju pri ruci ono što im je potrebno za obranu, stvari poput Stingera, Javelina koji su ključan u sprječavanju Rusije da zauzme Kijev te da zapravo odbace Ruse natrag. Ali mislim da je toliko važno razumjeti da se u različitim vremenskim trenucima ljudi fokusiraju na jedan ili drugi sustav oružja. Je li to tenk Abrams? Je li to F-16? Ono što smo morali gledati svaki put nije samo to trebamo li dati Ukrajincima, nego i znaju li oni to iskoristiti? Mogu li ga održavati? Je li to dio koherentnog plana? Sve te stvari utjecale su na odluke koje smo donijeli o tome što im dati i kada to dati”.

‘Zaustavili smo Putina da izbriše Ukrajinu s karte’

Dodao je i da su upotrijebili izvanrednu diplomaciju u okupljanju više od 50 zemalja, ne samo u Europi, već i šire, u potpori Ukrajini i u obrani ovih načela koje je Rusija također napala u veljači te godine. “Jako sam naporno radio uoči rata, uključujući sastanke sa svojim ruskim kolegom, Sergejem Lavrovom u Ženevi nekoliko mjeseci prije rata, pokušavajući pronaći način da vidimo možemo li ga spriječiti, pokušavajući testirati prijedlog radi li se doista o zabrinutosti Rusije za njezinu sigurnost, zabrinutosti oko Ukrajine i prijetnje koju ona predstavlja, ili NATO-a i prijetnje koju predstavlja, ili se radi o onome o čemu se zapravo radi, a to je Putinova imperijalna ambicija i želja da se ponovno stvori velika Rusija, da se Ukrajina ponovno uključi u Rusiju. Ali morali smo testirati taj prijedlog. I bili smo intenzivno diplomatski angažirani s Rusijom. Od tada, da je postojala ikakva prilika za diplomatski angažman na način koji bi mogao okončati rat pod pravednim i trajnim uvjetima, bili bismo prvi koji bi ju zgrabili. Nažalost, barem do ovog trenutka, nismo vidjeli nikakve znakove da je Rusija bila istinski spremna angažirati se. Nadam se da će se to promijeniti”, rekao je Blinken.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump ima drugačiji pogled po pitanju podrške Ukrajini od dosadašnje Bidenove administracije. Ostavlja li SAD Ukrajinu u najjačoj poziciji koja je bila moguća ili je neke stvari ipak trebalo napraviti drugačije? Blinken kaže, Ukrajina je tu, što nije bilo samorazumljivo jer je Putinova ambicija bila da je izbriše s karte.

Priznao da će teško istjerati Ruse s okupiranih područja

“To su odluke koje trebaju donijeti Ukrajinci. Moraju odlučiti gdje je njihova budućnost i kako do nje žele doći. Mislim da se u ovom trenutku na karti povlači crta koja se neće bitno promijeniti”, ustvrdio je Blinken priznavši da će Ruse teško istjerati iz okupiranih područja u Ukrajini.