Brza cesta: Gradit će se čak tri tunela dužine četiri kilometra i tri vijadukta

Poznati su prvi detalji o brzoj cesti od Križevaca do Koprivnice. Kako je vidljivo, radi se o vrlo zahtjevnom projektu koji uključuje izgradnju čak četiri tunela te tri vijadukta. Trasa ceste prolazit će od Kloštra Vojakovačkog te će ići četiri kilometra između postojeće ceste i pruge. Tada će prometnica vijaduktom proći nadvožnjakom na drugu, istočnu stranu pruge.

 

Tu će cesta ići paralelno s prugom, ali će se približiti obroncima Bilogore. Ovdje počinje najzahtjevniji dio trase. Zbog konfiguracije terena, brežuljkastog kraja, bit će potrebno graditi tunele i vijadukte. To je, posebice u našem kraju, vrlo zahtjevan posao zbog strukture zemlje koja je podložna klizištima, pa je izgradnja tunela zahtjevnija nego u krškim predjelima gdje je teren mnogo stabilniji. Tu su predviđeni tuneli Sesvetska šuma duljine oko 400 metara, prateći uslužni objekt Sokolovac te čvor Velika Mučna, dakle prvo skidanje s brze ceste prije Koprivnice.

Nakon toga cesta ulazi u brdski masiv Bilogore, što je još zahtjevniji teren. Tamo će se graditi vijadukt Gornje polje dužine oko 260 metara te tunel Mesarica dužine nešto manje od kilometra, te vijadukt Kamenica duljine 400 metara. Približavanjem Koprivnici cesta će iz bilogorskog masiva izaći tunelom Žlebić. To je ujedno i najveća građevina na ovoj trasi, jer će njegova dužina biti veća od dva kilometra, nakon čega slijedi vijadukt Jagnjedovec duljine 150 metara te tunel Šitovo dužine oko pola kilometra. Tim građevinama cesta ulazi natrag u podravski nizinski kraj i prolazit će jugoistočnim rubom grada Koprivnice, a čvorom Koprivnica jug spojit će se na cestu DC2, dakle na postojeću Podavsku magistralu.

Što se tiče samog projekta, izrađeno je idejno rješenje i studija utjecaja na okoliš.

– U ovom trenutku čeka se sazivanje prve sjednice povjerenstva te provođenje ocjene povjerenstva za namjeravani zahvat u prostoru te na kraju izdavanje Rješenja. Ishođenje Rješenja o prihvatljivosti namjeravanog zahvata za okoliš preduvjet je za pokretanje postupka ishođenja lokacijske dozvole te samo ishođenje lokacijske dozvole – naveli su u Hrvatskim cestama te dodali da je dužina planirane dionice 23,1 kilometar.

Budući da se mnogo govorilo o tome hoće li cesta biti dvotračna ili četverotračna, iz Hrvatskih cesta odgovaraju da je u projektu planirana četverotračna cesta, dakle puni profil brze ceste, ali će se, izgledno je, graditi u etapama.

– Idejnim rješenjem i studijom utjecaja na okoliš u obvezi smo projektirati trasu sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji. To znači da su idejno rješenje i SUO rađeni za 2 kolnika (po dvije trake, op.a.) u profilu brze ceste. U daljnjim fazama projektiranja (lokacijska i građevinska dozvola) može se planirati faznost u izgradnji (kako po kolnicima – prvo jedan pa naknadno drugi), tako i po stacionažama (prvo do određene duljine, fazna izgradnja objekata i čvorišta…). Horizontalni i vertikalni elementi trase ceste projektirani su na način da zadovoljavaju računsku brzinu od 100 km/h – naveli su u Hrvatskim cestama.

Podsjetimo, projekt izgradnje brze ceste do Koprivnice pa onda do Gole, točnije državne granice, dio je potpisanog Sporazum sjever, što ovog puta daje oprezan optimizam u smislu realizacije ovog projekta. Iako je još u početnim fazama, predviđeno je da bi bila dogotovljena do 2031. godine, kao zadnji rok. Vrijeme će pokazati koliko je to realno. No svakako je dobra vijest da je lokacijska dozvola za projekt, barem do Koprivnice, pred izdavanjem.