Carinski rat SAD I EU će najviše pogoditi Njemačku, što će se onda neizbježno odraziti i na nas

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da SAD uskoro uvodi carine na svu robu iz Europe, automobile i sve drugo, i to od 25 posto. Trump je izjavio da je "EU stvoren da bi prevario SAD", smeta mu trgovinski suficit EU-a sa SAD-om, a asimetriju u robnoj razmjeni u korist Unije naziva "nepravednim iskorištavanjem američkog tržišta".

Kaže da Europa ne prihvaća američke automobile i poljoprivredne proizvode te da uvijek nađe neki razlog zašto ih ne može uvoziti, a oni sve prihvaćaju, pa se osjećaju prevareno.

Iz Europske komisije odmah su odgovorili da će EU odlučno i promptno reagirati protiv neopravdanih prepreka slobodnoj i poštenoj trgovini. Glasnogovornik Komisije kazao je da je Europa spremna na partnerstvo ako se igra po pravilima, ali da će također štititi svoje potrošače i tvrtke. Na pomolu je očito trgovinski rat kojeg su se svi pribojavali jer povlači pad proizvodnje i standarda, moguće seljenje industrije, zatvaranje radnih mjesta, ali i rast inflacije za koju se u Europi misli da je ipak iza nas.

Na europskim burzama pale su cijene dionica jer se ulagači plaše trgovinskog rata, dok je dolar krenuo uzlazno. Trumpa je netom prije nove najave carina pokušao urazumiti i francuski predsjednik Emmanuel Macron, s kojim nekako ima najizravnije odnose. Razgovarali su tri sata, Macron je potom iznio nadu da su carine ipak skinute s dnevnog reda, no Trump je ponovno izveo suprotni manevar.

U pozadini je - Kina

Ekonomist i profesor Ljubo Jurčić, kojeg smo tražili da komentira ovu novu fazu sve složenije geopolitičke i geoekonomske situacije, ocjenjuje da američki deficit u razmjeni s EU-om nije toliki da bi baš to Ameriku trebalo zabrinjavati, već da je u pozadini igra u kojoj SAD zapravo jača svoju poziciju u odnosu prema jedinom pravom protivniku – Kini.

- Treba se prvo pitati zašto SAD Europi nameće ne carine od recimo 10 posto, nego baš od 25 posto. Vjerojatno je to njihova procjena da će, ako nametnu "samo" 10 posto, europski proizvođači to moći kompenzirati smanjivanjem zarade. Razina od 25 i više vjerojatno je procijenjena kao ona iznad koje se europskim proizvođačima više neće isplatiti iz Europe izvoziti u Ameriku, odnosno toliku carinu neće moći kompenzirati smanjivanjem svog profita, a bez podizanja cijene, nego će ići prije graditi tvornice u Americi. Ako pak dignu cijene, izgubit će dio tržišta, što im je, s obzirom na to da je riječ o velikom tržištu, preveliki pritisak na troškove i proizvodnju. To je dio te priče "America First" i vraćanja proizvodnje u Ameriku, što je Trump i najavljivao - tumači Jurčić.

Iako se to tumači i kao neki njegov hir ("zašto baš 25 posto" i sl.), Jurčić kaže kako to nije nikakav hir, nego jasna računica. Izračunali su da bi manje carine proizvođači mogli apsorbirati sami, kroz svoj profit, no carinu od 20 ili 25 posto ne mogu preuzeti na sebe.

- Ako pak toliku carinu prevale na američke potrošače, onda će dio njih odustati od kupnje tih proizvoda, ovi će gubiti tržište i imati problem s troškovima proizvodnje u Europi. Da bi to izbjegli, ići će napraviti tvornicu u Americi. Postoji, dakle, i takva vjerojatnost da europski proizvođači - a tu je najviše na udaru njemačka automobilska industrija - zatvore tvornice u Europi i odu proizvoditi u Ameriku. Točnije, neke kompanije koje mogu podnijeti takve carine (ali to su rijetke) ili zaključe da Amerikanci neće u većoj mjeri odustati od tih proizvoda, nastavit će proizvoditi u Europi i izvoziti. One koje procijene da bi izgubile preveliki dio izvoza u Ameriku, što bi dovelo u opasnost njihovo poslovanje, a imaju kapitala da se presele u Ameriku, otići će tamo. Bit će i nekih trećih koje će se morati restrukturirati. To je politika kojom se koristi Amerika kao velika zemlja da iskoristi carine u svoju korist. Neke će im cijene tamo u prvom koraku porasti, ali ne kolike su carine. Dakle, prvo strana roba postaje skuplja Amerikancima, pa smanjuju potrošnju i uvoz, a onda ako ove kontrazemlje uvedu carine na američku robu, stvara se kontraefekt. I jedno i drugo poskupljuje robu za domaće potrošače. Poskupjet će prvo za Amerikance, pa će njima u prvom koraku pasti standard (dok ne bude došlo do ovog efekta preseljenja). Ako i Europljani nametnu carine na uvozne proizvode iz Amerike, onda će isto tako poskupjeti roba u Europi - i dok ne dođe do efekta supstitucije, ako će uopće doći - slijedi udar na standard europskih građana, smanjenje potrošnje, uvoza i proizvodnje. I, naravno, inflacija. I tu se uđe u negativnu spiralu trgovačkog rata koji dovodi do smanjivanja ukupne svjetske proizvodnje, a to neku zemlju pogodi više, neku manje. Najviše će ovdje pogoditi Njemačku, jer ona ima suficit sa SAD-om, preko izvoza automobila. SAD uvozi i podosta poluproizvoda za svoju industriju iz Europe - kaže Jurčić.

Saveznici silom i milom

Podsjetimo, SAD je već uveo carine na uvoz ugljena i čelika linearno, potom carine na uvoz robe iz Kine, gdje je Kina djelomično uzvratila, a Trump ne odustaje ni od carina prema Meksiku i Kanadi.

- Europa ima suficit sa SAD-om u robama, a u uslugama, financijama i ostalom Amerika ima suficit. Znači, ovaj američki deficit nije toliki da bi se povlačile ovakve mjere. Iza toga je politički cilj, ovo je indirektno borba Amerike s Kinom. Trumpova je politika da stvara "novi Zapad", on stvara saveznike silom i milom - više silom - a dolar je svjetska valuta. SAD jača sebe u odnosu prema Kini da zadrži liderstvo svijeta, a jedini pravi protivnik je Kina. Ovo je Trumpova geoekonomika, ostvarivanje političkih ciljeva ekonomskim sredstvima te nova merkantilistička politika "ja ću svoju ekonomiju jačati na štetu drugih" - tumači Jurčić. Hrvatski je izvoz u SAD malen, ali visoke dodane vrijednosti, farmaceutika i IT. Jurčić veli da je to premalo da bi se posebno osjetilo, no vjeruje da će ti sektori naći put prema Americi, jer ona "oduvijek ima politiku da prima pametna rješenja, ljude, proizvode i usluge". Što se tiče Hrvatske, Jurčić kaže da mi imamo "politiku rušenja hrvatske ekonomije".

- Mi smo najveći kontramerkantilisti: pomažemo svijetu kao mala zemlja na svoju štetu, to je hrvatska politika - poručuje Jurčić. U situaciji Trumpovih carina prema EU-u, navodi, najviše će nastradati naši izvoznici poluproizvoda za autoindustriju u Njemačku, je kada njima u Njemačkoj padne proizvodnja, to će nas u drugom koraku pogoditi, past će nam izvoz. Mogao bi pasti izvoz repromaterijala, ali i gotovih proizvoda, tekstil, namještaj, što već i je slučaj, ali sad će to biti još više, te ćemo ovo osjetiti i kroz turizam. Ako je u Europi neizvjesnost, bit će još manje Nijemaca na Jadranu, turizam će to svakako osjetiti. Ali on je ionako došao do maksimuma i ovo što raste je više inflacija. Ako je stagnacija u Europi, manje će se kupovati odjeće, namještaja, to će pogoditi hrvatski izvoz, plus repromaterijal, dijelovi za strojeve i automobile. Uza sve to, ako manje ide iz Europe u Ameriku, neizravno i nas očekuje pad - zaključuje Jurčić.