Carla del Ponte: heroina ili zlikovac? Pogled unatrag na karijeru kontroverzne tužiteljice

Carla del Ponte: Lov na generala

Carla del Ponte, švicarska pravnica rođena 9. veljače 1947. godine, ostat će u Hrvatskoj zapamćena kao glavna tužiteljica Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju koja je proganjala generala Antu Gotovinu. Njezina odlučnost da privede pravdi ratne zločince donijela joj je mnoge neprijatelje na Balkanu, ali i u drugim dijelovima svijeta, prenosi Dnevno.hr

Del Ponte je prije dolaska na Haaški sud radila kao državna tužiteljica u Švicarskoj, gdje je stekla reputaciju nepokolebljivog borca protiv organiziranog kriminala. Poznata je po tome što je zaustavila operacije sicilijanske mafije koja je prala novac u Švicarskoj, čime je zadobila mnoge neprijatelje. Mafija je čak postavila bombu u njezinu kuću, koja je na sreću otkrivena na vrijeme, čime je izbjegla tragičnu sudbinu.

Njena borba protiv kriminala nije se zaustavila na mafiji. Del Ponte je istraživala i prala novac bivše pakistanske premijerke Benazir Bhutto, kao i nezakonite aktivnosti visokih dužnosnika Sovjetskog bloka. Surađujući sa sucem Giovannijem Falconejem, otkrila je poveznicu između švicarskih perača novca i talijanske trgovine drogom, što ju je učinilo metom mafije.

Dolaskom na funkciju glavne tužiteljice Haaškog suda 1999. godine, Del Ponte je započela lov na Antu Gotovinu, kojeg je opisivala kao opsesiju. Gotovina je uspješno izbjegavao uhićenje od 2001. do 2005. godine, sve dok nije uhićen u Španjolskoj. Del Ponte je njegovu potragu detaljno opisala u svojim memoarima "Lov: Ja i ratni zločinci".

Unatoč njenim naporima, 2012. godine Gotovina i Mladen Markač su oslobođeni krivnje, što je za Del Ponte bio veliki udarac. Ona nije doživjela ni presudu Slobodanu Miloševiću, koji je počinio samoubojstvo 2006. godine tijekom suđenja.

Kontroverze su pratile Del Ponte tijekom cijele karijere. Hrvatski političari strahovali su od njenih dolazaka i izvješća koje je podnosila UN-u, a njena izjava da bi bila spremna tužiti NATO snage za zločine na Kosovu izazvala je negodovanje zapadnih institucija.

Nakon što je 2008. godine napustila Haaški sud, Del Ponte je nastavila karijeru u švicarskoj diplomaciji, a posljednji angažman imala je u istražnom povjerenstvu UN-a za ratne zločine u Siriji, iz kojeg je istupila 2017. godine nezadovoljna nedostatkom pravde.

Njezin život i karijera ostaju predmet mnogih rasprava i kontroverzi. Del Ponte je neosporno bila odlučna i hrabra u svojim nastojanjima da privede pravdi one koje je smatrala odgovornima za ratne zločine i organizirani kriminal. Njezina ostavština je kompleksna, obojana i uspjesima i neuspjesima, ali jedno je sigurno: Carla del Ponte je ime koje će se još dugo pamtiti.

Karijera nakon Haaga

Del Ponte je kasnije karijeru nastavila u švicarskoj diplomaciji, a zadnji profesionalni angažman imala je u istražnom povjerenstvu Ujedinjenih naroda za ratne zločine u Siriji iz kojeg je istupila 2017. godine, nezadovoljna činjenicom da u sedam godina nitko nije kažnjen.

Jednom prilikom rekla je da bi voljela suditi Osami Bin Ladenu i Saddamu Husseinu. Međunarodni kazneni sud u Haagu u ponedjeljak je izdao naloge za uhićenje vođe Hamasa Yahye Sinwara i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti povezane s napadima na Izrael 7. listopada i ratom u Gazi koji je uslijedio.

Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi del Ponte sudila izraelskog premijeru.