Cijene prehrambenih proizvoda rastu zbog panike i neizvjesnosti

Tvrtka Žito, jedina i prva koja je u Hrvatskoj još lani izišla s kotacijskim kupovnim cijenama poljoprivrednih kultura - pšenice, ječma, uljane repice, suncokreta, soje i kukuruza - nastavila je tu praksu i ove godine. Ono što je posebno uočljivo jest povijesno visoka ponuđena otkupna cijena uljarica - suncokreta od 5,5 kn/kg i uljane repice od 5,50 kn/kg.
Budući da je Žito grupa i proizvođač sirovine i konačnog proizvoda, upitali smo ih kako komentiraju cjelokupnu situaciju oko drastičnog rasta cijena, mogu li one i dalje rasti, kada bi mogle dosegnuti svoj vrhunac te što dovodi do rasta cijena prehrambenih proizvoda, je li to samo rat u najvećoj europskoj žitnici - Ukrajini, rast cijena energenata, inflacije ili...

"Predviđanja daljnjeg kretanja cijena u ovom trenutku je nemoguće dati s obzirom na to da ona ne ovise o naturalnim bilancama (proizvodnja, zalihe, potražnja), nego primarno o razvoju situacije u Ukrajini. Puno kvalitetnih analiza i izvještaja objavljeno je unatrag mjesec dana, gdje se daje uvid u značenje Ukrajine i Rusije na cijene uljarica i žitarica. U pitanju potencijala rasta otkupnih cijena koje su trenutno aktualne, postoji mogućnost i njihova daljnjeg rasta, no ne postoji definirana gornja granica cijene bilo koje robe ili usluga, tako da je nemoguće dati procjenu kada će dosegnuti vrhunac ili krenuti u silaznu putanju. Porastu cijena prehrambenih proizvoda primarno pridonosi panika i neizvjesnost vezana uz opskrbu u razdoblju pred nama, a u malo manjoj mjeri sami troškovi proizvodnje te energenata", navode iz Žita.

Iz Žita su se osvrnuli i na pitanje hoće li Hrvatska imati dovoljno sirovina i prehrambenih proizvoda, koje se gotovo svakodnevno postavlja u medijskom prostoru.

- Trenutačno bilo kojih glavnih sirovina, kada govorimo o prehrambenim proizvodima, na svjetskom tržištu ne nedostaje, narušeni su uobičajeni logistički tokovi, bilo zbog blokiranih luka u Ukrajini, bilo zbog sankcija Rusiji, te je put do sirovine trenutačno otežan. Što se zasijanih površina pod uljaricama tiče, pod uljanom repicom lani je zasijano manje površina nego godinu prije, taj pad iznosi 20 posto na otprilike 24.000 zasijanih hektara. To je trend koji uočavamo nekoliko posljednjih sezona, primarno izazvano lošim prinosima u odnosu prema drugim kulturama i nedostupnosti kvalitetnih sredstava za zaštitu. Žito grupa za potrebe Tvornice ulja Čepin, kao i svake godine, zainteresirana je za otkup svih količina uljane repice te naše minimalne potrebe iznose 30.000 tona.

Sjetva suncokreta je pak u svojoj završnoj fazi, i očekujemo povećanje zasijanih površina na oko 50.000 hektara, što je povećanje od 20-ak posto. Za potrebe Tvornice ulja Čepin planirano je otkupiti 100.000 tona, a ukupni potencijal prerade u tvornici je 150.000 tona raznih uljarica. Kao i svake godine, dio suncokreta završit će u izvozu, što vidimo kao uobičajenu tržišnu aktivnost. Uostalom, proizvodnja uljarica u Hrvatskoj veća je od trenutačnih kapaciteta prerade, pa je prirodno da dio uljarica ide u izvoz", navode iz Žita.

A na upit može li država što učiniti u pitanju ograničenja izvoza uljarica koje inače izdašno potiče iz Žita navode da, s obzirom na otvorenost tržišta na kojemu poslujemo i živimo, te bilance proizvodnje i potrošnje - ne vide potrebu za aktiviranjem mjera od strane države.

Kakva su predviđanja što se cijena hrane tiče, koliko bi najesen onda mogla koštati litra ulja na temelju otkupne cijene kilograma suncokreta od 5,50 kuna iz Žita navode: "Vrlo je nezahvalno dati predviđanja što se tiče cijena hrane. Sigurno je da se neće vratiti na niske razine na kojima su bile prije godinu-dvije, no moguće je da trenutačno svjedočimo vrhuncu panike i neizvjesnosti te da će se one stabilizirati u razdoblju pred nama. Cijenu ulja primarno određuje cijena osnovne sirovine (više od 90 % utjecaja), a potom cijena energenata. Trenutačne cijene ulja, koje su na povijesno visokim razinama, rezultat su poskupljenja cijene suncokreta kao osnovne sirovine koji se već dogodio, s obzirom na to da kontinuirano s europskih tržišta kupujemo suncokret, čija je cijena bila i veća od 6 kn/kg. Ako se cijene suncokreta stabiliziraju na ovim razinama, ne treba očekivati daljnje poskupljenje ulja na policama. Faktor koji može dodatno utjecati na cijenu ulja na polici je potencijalno dodatno uništenje dijela preradbenih kapaciteta u Ukrajini (koji trenutačno ne prerađuju sirovinu), u tom bi se slučaju dogodio problem dugotrajnog nedostatka preradbenih kapaciteta za suncokret.



Inače, kapacitet prerade Tvornice ulja Čepin, tvrtke koja je u sustavu Žito grupe, iznosi 150.000 tona raznih uljarica godišnje, što daje proizvodnju od 60 milijuna litara ulja. Od toga se dio ulja odvaja za potrebe industrije, a dio se rafinira te prodaje kao ambalažirano ulje.

- Kapacitet ambalažiranog ulja je oko 35 milijuna litara, što je približno ukupnoj potrošnji u Hrvatskoj. Trenutačno su u fazi realizacije dvije velike investicije ukupne vrijednosti 40 milijuna kuna - izgradnja fotonaponske elektrane, te izgradnje nove automatizirane linije za punjenje ulja u boce. Prije samog rata u Ukrajini oko polovine proizvodnje išlo je u izvoz, a polovina na domaće tržište, dok je nakon početka ratnog sukoba gotovo kompletna proizvodnja plasirana na domaće tržište. U ovom trenutku imamo ugovorenu dobavu dovoljnih količina sirovine za preradu kako bismo namirili potrebe naših kupaca - zaključuju iz Žita.