CNN: Rusija vodi hibridni rat protiv Zapada

Češki premijer Petr Fiala nedavno je rekao da iza pokušaja spaljivanja garaže u Pragu "vrlo vjerojatno" stoji Moskva. Ove su optužbe izazvale uzbunu među sigurnosnim dužnosnicima i vladama jer se posljednjih mjeseci diljem Europe dogodilo nekoliko sličnih incidenata.

CNN podsjeća na incidente u muzeju u Rigi, na skladiše u Londonu koje je zapaljeno u ožujku te na požar u trgovačkom centru u Varšavi u svibnju. Uz to, policija u Njemačkoj uhitila je nekoliko osoba osumnjičenih za planiranje eksplozija i podmetanja požara u travnju, a francuske vlasti pokrenule su protuterorističku istragu nakon što su priveli muškarca osumnjičenog za izradu bombe koji je ozlijeđen u neuspješnoj eksploziji.

Nadalje, tu je i niz hakerskih napada, kao i incidenata povezanih sa špijunažom u različitim europskim zemljama. Istodobno, Europska unija optužila je Rusiju i Bjelorusiju da migraciju pretvaraju u oružje gurajući tražitelje azila iz trećih zemalja na njene granice. Bilo je i nekoliko sumnjivih napada na pojedince: ruski dezerter pronađen je mrtav u Španjolskoj, a oporbena ličnost u egzilu u Litvi brutalno je napadnut čekićem.

Ruski hibridni rat

Naizgled nasumični napadi imaju jednu zajedničku stvar: prema lokalnim dužnosnicima, svi su povezani s Rusijom. Uzimajući ih sve u obzir, ovi incidenti predstavljaju ono što sigurnosni stručnjaci nazivaju ruskim hibridnim ratom protiv Zapada.

“Prijeti nam nešto što nije pravi vojni napad, a to su te hibridne prijetnje – od uplitanja u naše političke procese do podrivanja povjerenja u naše političke institucije, širenja dezinformacija, kibernetičkih napada i sabotaže kritične infrastrukture”, poručio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Rod Thornton, viši predavač obrambenih studija na King’s Collegeu u Londonu, rekao je da postoji obrazac napada koji se povezuje s Rusijom. “Došlo je do porasta ovih posebnih operacija posljednjih mjeseci. To je nešto što Rusi pojačavaju.”

Moskva ne preuzima odgovornost

Moskva nije preuzela odgovornost ni za jedan od napada, a ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da vidi sukob s Ukrajinom kao dio šireg sukoba s NATO savezom te da na kijevski režim gleda kao na proxy Zapada. I kako se povećava zapadna pomoć i podrška Ukrajini, tako Kremlj glasnije zvecka oružjem.

Thornton je rekao da Rusija provodi sabotažu, izbjegavajući potpuni rat s NATO-om koji bi mogao biti katastrofalan za nju. On dodaje da je Rusija nastoji izbjeći suočavanje s NATO savezom na bojnom polju “jer znaju da bi izgubili od NATO snaga”.

Umjesto takvog otvorenog sukoba, Rusija provodi aktivnosti koje su ispod praga oružanog sukoba te se stoga ne aktivira članak 5 koji podrazumijeva da se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve članice. Thornton navodi da Kremlj ovakvim aktivnosti nastoji posijati više podjela unutar NATO saveza.

Nicole Wolkov, istraživačica na američkom Institutu za proučavanje rata, rekla je da je glavni cilj Rusije sada prekinuti dotok zapadne vojne pomoći Ukrajini te da to pokušava postići ovim hibridnim operacijama.

Dugogodišnje pripreme

Promatrači navode da je Moskva godinama jačala svoje jedinice za hibridni rat. Najočitiji znak toga, kažu, bilo je promaknuće ozloglašenog špijunskog zapovjednika Andreja Averjanova u najviše činove GRU-a 2020. godine.

Oleksandr Daniliuk, suradnik na institutu Royal United Services, britanskom obrambenom i sigurnosnom think tanku, i bivši ukrajinski obrambeni i strani obavještajni dužnosnik, navodi da je promaknuće Averjanova i stvaranje novog Odjela za posebne aktivnosti jak pokazatelj da Rusija pokušava proširiti svoje sposobnosti.

Daniliuk se osvrnuo na ove dosadašnje incidente navodeći da pojedinci nisu bili obučeni za obavljanje ovakvih operacija te da se na njih može gledati kao na mehanizam testiranja koje provode Rusi kako bi vidjeli gdje su slabosti u zapadnoj kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi.

On također upozorava da se Rusija ne libi koristiti kriminalce za prljave poslove. “Ono što je zapravo super opasno i uznemirujuće je da oni koriste ove mreže, plus mnogo potencijalno nasilnih organizacija, radikalnih skupina, krajnje desnih skupina, krajnje lijevih skupina.”

Kibernetički kriminal i dezinformacije

Većina do sada otkrivenih napada bili su relativno manji, što sugerira da cilj Rusije nije toliko nanošenje najveće moguće štete koliko zastrašivanje lokalnog stanovništva.

Olga Lautman, istraživačica sigurnosti koja se specijalizirala za sjecište organiziranog kriminala i obavještajnih operacija u Rusiji, navodi da je cilj slomiti podršku Ukrajini.

Mnogi od napada popraćeni su kampanjom dezinformiranja koja je osmišljena da skrene krivnju s Rusije, kažu istraživači. Čini se da kampanje dezinformiranja idu ruku pod ruku s kibernetičkim napadima. Više zemalja diljem Europe pretrpjelo je velika hakiranja posljednjih mjeseci.

Thornton navodi da bi svi ovi incidenti mogli biti tek početak, navodeći da se Rusi za sada samo pripremaju. “Ono što ruski cyber operativci sada rade jest testiranje slabosti unutar cyber sigurnosnih sustava, postavljanje zlonamjernog softvera… Čekat će veliki dan kad će im to zatrebati.”