Čović: državni Dom naroda usvojit će HNS-ove izmjene Izbornog zakona

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović izjavio je u petak da će sljedeće srijede biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH po prijedlogu ovih stranaka, nakon što je u međuvremenu Ustavni sud dostavio odluku o odbijanju prigovora bošnjačkih političara da je štetna po vitalni interes toga naroda.

 Ustavni sud BiH je ovoga tjedna objavio odluku kojom je odbacio prigovore bošnjačkih izaslanika iz državnog Doma naroda, navodeći kako je prijedlog Izbornog zakona kojega su dostavili iz HNS-a i HDZ-a BiH sukladan Ustavu BiH.

U odluci koju je poduprlo sedam od devet sudaca Ustavnoga suda BiH, među kojima su i tri sutkinje strankinje iz Njemačke, Švicarske i Kosova, dok su dva bošnjačka suca bila suzdržana, istaknuto je kako treba zajamčiti legitimno zastupanje triju konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba sukladno Ustavu BiH. 

"Ja sam uvjeren da će to proći na Domu naroda. Odluka Ustavnog suda vrlo jasno ističe ulogu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Stavili smo ad acta priču o građanskoj državi, odnosno pokušaju transformiranja BiH", rekao jer Čović.

Stranke HNS-a BiH predvođene HDZ-om BiH dostavile su sredinom travnja izmjene Izbornoga zakona kojim se predlažu rješenja kako bi se spriječilo bošnjački preglasavanje Hrvata prigodom biranja izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda, te za Predsjedništvo BiH.

Izborni model je sličan i u oba slučaja bi većinske hrvatske županije presudno odlučivale prigodom izbora hrvatskih izaslanika za Dom naroda te za hrvatskog člana BiH Predsjedništva.

Hrvatske stranke godinama upozoravaju da je većinskom voljom Bošnjaka u tri navrata do sada biran Željko Komšić u državno Predsjedništvo BiH, a sada prijeti opasnost da i u Domu naroda bošnjačke stranke uspiju izabrati trećinu od 17 izaslanika kako bi bez utjecaja najvažnijih hrvatskih stranaka mogle izabrati vlast u Federaciji BiH, ali i državnom Vijeću ministara. 

HNS-ov prijedlog izbornih reformi poduprli su prigodom ranijeg glasovanja hrvatski i srpski izaslanici, dok su bošnjački bili protiv, te je upućen priziv Ustavnome sudu BiH kojega je odbacio.

Na ponovljenome glasovanju zakazanome za sljedeću srijedu bit će dovoljno osigurati natpolovičnu većinu od 15 izaslanika, što se čini realnim. No, posve je s druge strane nerealno da će ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona poduprijeti donji Zastupnički dom državnog parlamenta u kojemu većinu imaju bošnjačke stranke.

O izbornim prijeporima te eventualnom dobivanju kandidacijskoga statusa BiH s EU, politički dužnosnici iz te zemlje trebali bi ovoga vikenda u Bruxellesu razgovarati s predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom koji je nedavno u Sarajevu o tome razgovarao s predsjednicima HDZ-a BiH Draganom Čovićem i SDA Bakirom Izetbegovićem.

Čović je rekao kako još uvijek nije definitivno dobio poziv za sastanak koji se najavljivao za nedjelju 12. lipnja. Potvrdio je kako neće sudjelovati na sastanku ako na njega budu pozvana 'dva bošnjačka člana BiH Predsjedništva', očito aludirajući na Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

"Vrlo sam jasno kazao da ja neću sjediti u istoj dvorani gdje sjede dva bošnjačka člana BiH Predsjedništva. Izborna je kampanja i ne pada mi na pamet ući u jednu takvu utakmicu. A još manje da na bilo koji dokument stavim zajedno potpis s ta dva bošnjačka člana Predsjedništva", rekao je.

Zahvalio se predsjedniku Europskog vijeća na angažiranju kako bi pomogao BiH te podupro njegovu inicijativu da BiH ispuni uvjete za stjecanje kandidacijskog statusa.

Po njemu prvi uvjet za to je izborna reforma koja bi omogućila legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda sukladno presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, te provedba presude Europskog suda za ljudska prava kojim se traži da se i predstavnici manjina mogu kandidirati na najvažnije pozicije u državi.