Crkva u Karinu: Na potezu je nadbiskupija, a ovaj sporazum iz 2023. mogao bi biti presudan
ČIJE JE KULTURNO DOBRO?
Nakon što je objavljena informacija da se Srpska pravoslavna crkva (SPC) upisala u zemljišne knjige kao vlasnik zemljišta i ostataka crkve sv. Marka u Karinu izgrađenoj između 12. i 13. stoljeća, ostaje nejasno kako i pod kojim okolnostima je došlo do tog upisa. Ministarstvo kulture spominje davnu 1894. godinu, potom i 2018. Tu je i 2014. kada su Zadarskoj nadbiskupiji odobrena sredstva za čišćenje raslinja i konsolidiranje ziđa ostataka ove crkve. Upravo na adresu nadležne Zadarske nadbiskupije poslali smo pitanja vezana za ovu imovinsko-pravnu priču. S druge strane važno je istaknuti i 2023. godinu kada je potpisan Sporazum o utvrđivanju sljedništva pravnih osoba Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije koji bi mogao biti polazišna točka za vraćanje crkve sv. Marka Katoličkoj crkvi tj. Zadarskoj nadbiskupiji.
Sačuvani ostaci crkve svetog Marka (svetog Nikole) upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2006. godine. Prema priopćenju Ministarstva kulture i medija nakon što je prošlog tjedna objavljena informacija da je ova crkva u vlasništvu SPC-a, vlasnik ostataka crkve svetoga Marka (sv. Nikole), prema upisu od 25. svibnja 1894. je „Parohijalni nadarij u Karinu“.
Što kaže Ministarstvo kulture o crkvi u Karinu?
Iz Ministarstva navode da su uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrdili da je 2018. godine došlo do provedbe upisa u zemljišno-knjižnom postupku koji je pokrenut pred Općinskim sudom u Zadru u korist Srpske pravoslavne crkve.
Zanimljivo je kako je Zadarska nadbiskupija 2014. i 2018. tražila od Ministarstva kulture financiranje čišćenja raslinja i konsolidaciju ziđa kako bi se spriječilo daljnje urušavanje ostataka crkve. 2014. sredstva su odobrena, no radovi nisu provedeni jer je jedan od vlasnika okolnih čestica onemogućavao pristup crkvi.
No, 2020. Ministarstvu se na isti natječaj za istu crkvu javlja Srpska pravoslavna crkva koja je u međuvremenu pred općinskim sudom uredila svoj status vlasnika.
To je ono što je za sada poznato.
Sporazum između Vlade i HBK iz 2023. koji mijenja situaciju
Ipak, sporazum između Vlade RH i Hrvatske biskupske konferencije iz 2023. mogao bi ovakve, ali i sve druge slične upise vlasništva – srušiti.
Naime, ovaj sporazum instrument koji olakšava Crkvi dokazivanje prava na povrat imovine, čak i povijesne, koristeći isključivo kanonske potvrde, umjesto dugotrajnih sudskih ili upravnih postupaka.
Prema njemu, pitanja osnivanja, kontinuiteta postojanja, pravnog sljedništva, nadležnosti, ovlaštenja za zastupanje i korištenje crkvene imovine te sva statusna pitanja prosuđuju se isključivo prema kanonskom pravu, bez intervencije državnih tijela.
Svaka pravna osoba Katoličke Crkve, neovisno o vremenu osnivanja, uvijek ima sljednika i on se određuje isključivo prema kanonskom pravu.
Prema sporazumu iz 2023. mjerodavna crkvena vlast, a to je u ovom konkretnom slučaju Zadarska nadbiskupija, izdaje potvrdu o sljedništvu, koja je neoboriv dokaz u RH i ima puni pravni učinak.
Tu je na potezu Zadarska nadbiskupija koja se o ovom slučaju još nije oglasila.
Prvi korak je je utvrđivanje temelja upisa SPC-a nad crkvom u Karinu. Da bi se to otkrilo, potrebno je imati uvid u zbirku isprava u kojoj je kompletna pravna dokumentacija na temelju koje se Srpska pravoslavna crkva upisala. Je li to isprava iz 1894. ili neka druga, za sada nije poznato.
No biskupija, tj. nadbiskupija na području koje se nalaze neke nekretnine bi trebala biti ta koja proaktivno rješava to pitanje i ona je ovlaštena zahtijevati temeljem ovog sporazuma između Vlade i HBK iz 2023. godine, upis.
Temeljem ovog sporazuma, ako Zadarska nadbiskupija kaže da je crkva sv. Marka predmet pravnog sljedništva Katoličke crkve, onda sve presude padaju u vodu.
Na potezu je dakle Zadarska nadbiskupija kojoj smo i poslali upit na ovu temu.
Izvor:Narod.hr
Autor: Vlatka Polšak Palatinuš /Foto: fah, fotomontaža, Narod.hr-HUD
