Crni scenarij: Studija predvidjela nuklearni rat između Indije i Pakistana nakon terorističkog napada

U jeku rastućih tenzija između Indije i Pakistana, ponovno se aktualizira mračna studija iz 2019. godine, koja je zastrašujuće precizno predvidjela mogućnost nuklearnog sukoba između dviju sila 2025. godine – kao posljedicu velikog terorističkog napada s brojnim žrtvama.

Napetosti su naglo eskalirale nakon nedavnog terorističkog napada u Pahalgamu, u indijskoj regiji Jammu i Kašmir, u kojem je poginulo 26 ljudi. S obzirom na to da obje zemlje raspolažu s približno 180 nuklearnih bojevih glava, međunarodna zajednica sa zabrinutošću prati razvoj događaja.

Studiju su izradili istraživači sa Sveučilišta Rutgers i objavljena je 2019. godine. U njoj se modelira mogući scenarij eskalacije nakon velikog terorističkog napada – poput napada na indijski parlament – koji bi potaknuo Indiju da mobilizira trupe, a Pakistan da uzvrati istom mjerom.

„Kako napetosti rastu, sukobi i žrtve na obje strane doveli bi do brze eskalacije. Kao što se dogodilo u siječnju 2002., obje strane mobiliziraju i raspoređuju svoje trupe izbijaju sukobi i ima mrtvih na obje strane“, navode autori, prema pisanju Economic Timesa.

Eskalacija u tri smrtonosna dana

1. dan: Pakistan koristi 10 taktičkih nuklearnih oružja (po 5 kilotona) protiv indijskih tenkova unutar vlastitog teritorija.
2. dan: Slijedi dodatnih 15 pakistanskih nuklearnih udara, na što Indija odgovara s 20 strateških nuklearnih eksplozija usmjerenih na pakistanske vojne ciljeve.
3. dan: Pakistan lansira 30 zračnih napada na indijske vojne i civilne ciljeve, uz još 15 taktičkih udara. Indija potom uzvraća nuklearnim napadima na 10 pakistanskih gradova.

Nakon tri dana, prema studiji, Pakistan koristi cijeli svoj strateški arsenal – oko 120 nuklearnih bojevih glava – ciljajući indijske gradove. Indija odgovara s 70 nuklearnih udara, dok ostatak arsenala zadržava radi odvraćanja Kine.

Katastrofalne posljedice: deseci milijuna mrtvih i globalna glad

Procjene govore da bi broj trenutnih žrtava iznosio između 50 i 125 milijuna ljudi, a dodatne smrti nastupile bi zbog globalne gladi i kolapsa infrastrukture.

Znanstvenici upozoravaju na ogromne klimatske posljedice: nuklearni požari oslobodili bi 16 do 36 milijuna tona čađe koja bi se proširila gornjim slojevima atmosfere. To bi smanjilo sunčevo zračenje za 20–35%, snižavajući temperature na Zemlji za 2–5 °C, uz pad oborina za 15–30%.

Zbog takvih uvjeta, proizvodnja hrane bi se globalno urušila – rast vegetacije smanjio bi se za 15–30%, a oceanska produktivnost za 5–15%. Oporavak bi trajao više od desetljeća.

„Devet zemalja ima nuklearno oružje, ali Pakistan i Indija su jedine koje brzo povećavaju svoje arsenale“, izjavio je Alan Robock, profesor s Rutgersa.

Studija zaključuje da bi uporaba oružja slične snage kao ona bačena na Hirošimu (15 kilotona) do nekoliko stotina kilotona izazvala globalnu humanitarnu katastrofu. Masovna glad, klimatske promjene i kolaps civilizacijskih sustava bili bi neizbježni.