Cvrtila: Radikalizam i nelegalno oružje
- Na početku je bilo dvojbeno je li napad na Markovu trgu pokušaj ubojstva policijskog službenika ili nešto više. Zaključeno je da nije bilo veze između policajca i napadača i pucnjava je očito bila usmjerena prema Vladi i moguće osobama koje su unutra. U tom slučaju postoje elementi terorizma, rekao je stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila gostujući u Studiju 4.
- O klasifikaciji ovog djela moraju odluku donijeti DORH i policija, i to nakon što u istrazi dođu do svih detalja koji su prethodili napadu. Kad se doznaju motivi i namjere, bit će načisto o tome radi li se o nečemu više od onog što je zasad kvalificirano kao teško kazneno djelo, dodao je.
- Ograničeno kretanje na Trgu sv. Marka je privremena mjera, dok se ne nađe trajnije rješenje, a za to su potrebne političke odluke od strane Grada Zagreba i Vlade. Smisao je da se spriječe budući ovakvi napadi, iako su neki od nas na to upozoravali nakon onih lubenica, kazao je Cvrtila. Dodao je kako se ne zalaže za opciju zatvaranja cijelog Trga sv. Marka jer smatra da može koegzistirati i sigurnost i sloboda kretanja građana.
Smatra da psiholozi, sociolozi, ali i političari moraju ući u uzroke - koji je uzrok ovog radikalnog poteza. Dvije su stvari, prema njegovu mišljenju, bitne - mladi čovjek ne vjeruje u institucije i uzima pravdu u svoje ruke te velika podrška na društvenim mrežama takvim nasilnim djelima. Kao građaninu mu se čini da sve više ljudi gube povjerenje u institucije jer se jedan dio društva "elitizira". Smatra da taj problem trebaju rješavati političari, a manje se baviti konkretnim posljedicama, je li riječ o radikalizaciji ili nije.
"Ozbiljno poraditi na uzrocima"
- Korupcija je toliko nabujala da je radikalna, nerješavanje sudskih procesa traje radikalno dugo, a zviždači ostaju na marginama društva. Politika mora dati potporu institucijama da one pokažu da rade bolje, poručuje Cvrtila.
Govoreći o profilima osoba koje na društvenim mrežama pozivaju na mržnju i podržavaju "uzimanje pravde u svoje ruke", kazao je kako je takvih slučajeva sve više i u svijetu. Uglavnom je riječ o mirnim građanima u kojima nešto tinja i teško ih je isprofilirati. Rekao je da "sklonost oružju ne mora nužno značiti da će do tragedije doći".
Pitanje nelegalnog oružja
- Hrvatski građani osjetili su i kroz Domovinski rat što znači biti nenaoružan ili razoružan, a prijetnja je velika. Mislim da će ljudi sve teže vraćati to oružje. Dva su prijedloga. Prvo je da se poveća cijena otkupa takvog oružja, da se, recimo, kalašnjikov plati tisuću eura. Drugo je rješenje, za braniteljsku populaciju, da se osnuju sabirni centri gdje bi se oružje za koje su ljudi emotivno vezani pohranilo. Po principu teritorijalne obrane po kvartovima, u bivšoj državi, smatra Cvrtila. Napomenuo je kako i poruke iz Srbije nisu obećavajuće u smislu blistave budućnosti.
Podsjetimo, 22-godišnji Danijel Bezuk pucao je iz automatskog oružja na policajce ispred Vlade, teško ranivši 31-godišnjeg policijskog djelatnika, nakon čega je sebi oduzeo život. Ograničeno kretanje Makovim trgom i dalje je na snazi. Jučer je tu nezabilježenu situaciju na gotovo jednosatnoj konferenciji za novinare komentirao predsjednik Vlade, rekavši kako se trebaju pronaći odgovorni za radikalizaciju.
