VIJESTI Najčitanije

Cvrtila za Narod.hr o poplavi migranata kod Slunja: Hrvatske politike po pitanju migranata nema, a narušena je sigurnost građana

Cvrtila za Narod.hr o poplavi migranata kod Slunja: Hrvatske politike po pitanju migranata nema, a narušena je sigurnost građana

Kriminalist i stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za Narod.hr prokomentirao je situaciju s priljevom migranata u Slunju. Kao najveći problem ističe propusnost granica, a za razliku od građana koji su se pobunili – smatra kako će migrantski centar zapravo povećati sigurnost građana.

 “Puno je vrsta migracija. Koliko je poznato na Bliskom Istoku nema trenutno nekakvih sukoba koji bi izazvali novi val. Ovdje se radi o ekonomskim migrantima, a ključni razlog je zašto sada idu, a prije sukoba na Bliskom Istoku nisu išli je zato što znaju, uvjerili su se, svi koji su prošli javili su im da u granice vrlo mekane i prolazne, da mogu doći do boljeg života, da ih nitko ne sprječava, a kamoli da primjenjuje tvrdu silu. To im je kao prošetati se iz jedne u drugu regiju”, pojašnjava situaciju Cvrtila. 

Ne može se na ovaj način štititi granica

“To nisu izbjeglice, to su 99% ekonomski migranti koji idu u Europu u potrazi za boljim životom. Što se tiče Hrvatske oni su za sad, srećom, većim dijelom prolazni migranti. Još uvijek doživljavaju, a to i jest tako, bolji je život, a i socijalne naknade u državama EU nego što je to u Hrvatskoj. Upitna je politika EU koja se buni da treba zatvoriti granice, a način za to joj je ‘molim vas nemojte prolaziti našu granicu’. To je sila koju oni dozvoljavaju da se primjeni. Kad hrvatska policija primjeni malo tvrđu silu onda idu drvljem i kamenjem na nju, a istovremeno nas prisiljavaju da ne smijemo propustiti migrante”, smatra Cvrtila.

“Hrvatske politike po pitanju migranata nema, što je katastrofalno za državu. Naša politika je onakva kakvu Bruxelles odredi. Sve je stvar politike, da li želi ili ne želi braniti svoju granicu. AKo želi braniti onda su sva sredstva dozvoljena”, dodaje. 

Problem sigurnosti

“Osobno mislim da je puno humanije da se naprave fizičke prepreke na rutama gdje se zna da su potrebne. To se već trebalo i moglo napraviti. To je puno humanije nego da sa fizičkom silom i policijom odgurujete migrante, tučete ih. Mi se na to nismo odlučili jer kao Europa će biti bez granica. Europa bez granica da, ali unutar Europe. Europa bez granica nikako – onda to trebamo proglasiti slobodnom zonom svijeta, pa neka ulaze kako hoće. 

Ulaze i ljudi koji imaju druge namjere, ne samo ekonomski migranti, prolaze i kriminalci i švercana roba. Sigurnost europskih građana je sigurno narušena, nema dvojbe. Naravno da se na tim rutama, gdje oni prolaze kao vojska, imaju voditelje puta, navigacije, plaća ih se, događaju provale ljudima u kuće, vikendice, što u potrazi za hranom, što u potrazi za smještajem. Kao i svake vojske, pljačkaju i uzimaju što im je potrebno. Ili ako je riječ o modernoj vojsci morate voziti šlepere logistike, hrane i ostalog. Ja nisam vidio da iza njih idu šleperi s hranom, vodom i ostalim”, ističe.

Barem 400-ak potpisa mještana Krnjaka i Barilovića stoji na peticiji kojom se protive izgradnji migrantskog centra u mjestu Dugi Dol kraj Krnjaka.

Cvrtila je mišljenja da bi migrantski centar mogao povećati, a ne smanjiti sigurnost naših građana i zaključuje da je najveći problem propusnost granica i hodanje ljudi bez kontrole. Na kraju upozorava i da posebno zabrinjava činjenica da putem bacaju dokumente i u Europi uzimaju potpuno novi identitet.

Izvor:Narod.hr

Autor: Ivana Josipović/Foto: fah

#Krnjak #sigurnost #Željko Cvrtila #migrantska kriza #migrantski centar #ilegalni prijelazi granice #Dugi Dol #krujumčarenje

Više iz kategorije: VIJESTI

VUKOVARSKE TAJNE: Dva podzemna tunela, pregrađen prolaz i zid koji traži odgovor

VUKOVARSKE TAJNE: Dva podzemna tunela, pregrađen prolaz i zid koji traži odgovor

Sedma epizoda 'Vukovarskih tajni' istražuje dva podzemna tunela u Vukovaru. Saznajte o njihovoj vezi s povijesnim grobljima, boravkom civila tijekom Bitke za Vukovar i misterioznom zidu.

prije 43 min
HRTKOVCI – PRIČE O JEDNOM SELU I NJEGOVOJ SUDBINI: U Zagrebu razgovor o romanu Branimira Miroslava Tomlekina

HRTKOVCI – PRIČE O JEDNOM SELU I NJEGOVOJ SUDBINI: U Zagrebu razgovor o romanu Branimira Miroslava Tomlekina

U Zagrebu 12. listopada razgovor o romanu "Hrtkovci" Branimira M. Tomlekina. Djelo prati sudbinu srijemskih Hrvata i sela Hrtkovci. Organizira Zajednica protjeranih Hrvata.

prije 55 min
8. LISTOPADA 1991. – OKUPIRANI MIKLUŠEVCI: JNA i pobunjene snage preuzele rusinsko selo

8. LISTOPADA 1991. – OKUPIRANI MIKLUŠEVCI: JNA i pobunjene snage preuzele rusinsko selo

Na današnji dan 1991. JNA i pobunjene snage okupirale su Mikluševce. Analiza događaja, granatiranja, stradanja mještana i pravnog epiloga ratnih zločina.

prije 1 h
SAMOSTALNI ZRAKOPLOVNI VOD OSIJEK: Noćni letovi za Vukovar, GPS i bojler-bombe Najčitanije

SAMOSTALNI ZRAKOPLOVNI VOD OSIJEK: Noćni letovi za Vukovar, GPS i bojler-bombe

Priča o Samostalnom zrakoplovnom vodu Osijek: Noćni letovi za Vukovar, dostava pomoći, GPS i improvizirane "bojler-bombe" u Domovinskom ratu.

prije 1 h
Dronovi pogodili najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji: Izbio veliki požar, rad potpuno obustavljen

Dronovi pogodili najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji: Izbio veliki požar, rad potpuno obustavljen

Najveći Yandexov podatkovni centar u Rusiji pogođen je dronovima. Izbio je veliki požar, rad je obustavljen, a Yandex Cloud bilježi probleme. Prvi takav napad.

prije 1 h
KADA JE CESTA PREMA DUBROVNIKU NESTALA, OSTALO JE MORE: Ljudi i brodovi koji su održavali grad na životu

KADA JE CESTA PREMA DUBROVNIKU NESTALA, OSTALO JE MORE: Ljudi i brodovi koji su održavali grad na životu

Saznajte kako je Dubrovnik preživio kopnenu blokadu 1991. godine zahvaljujući pomorskoj vezi. Otkrijte priču o brodovima, ljudima i borbi za svaku pošiljku i putnika.

prije 1 h
VIŠE OD 150.000 PREGLEDANIH BRANITELJA? Što liječnici otkrivaju i koliko ih je pravodobno liječeno

VIŠE OD 150.000 PREGLEDANIH BRANITELJA? Što liječnici otkrivaju i koliko ih je pravodobno liječeno

Istražujemo brojke o pregledanim braniteljima i analiziramo javno dostupne podatke. Jesu li tvrdnje o 90% visokog rizika točne i koliko ih je pravodobno liječeno?

prije 1 h
Gripa stigla neuobičajeno rano. HZJZ objavio koliko je oboljelih u Hrvatskoj i gdje ih je najviše

Gripa stigla neuobičajeno rano. HZJZ objavio koliko je oboljelih u Hrvatskoj i gdje ih je najviše

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je podatke o gripi koja je stigla neuobičajeno rano. Saznajte koliko je oboljelih, koje su županije najpogođenije i kada počinje cijepljenje.

prije 2 h
Britanski komandosi izronili iz njemačke podmornice: Pogledajte za kakav se rat NATO sprema

Britanski komandosi izronili iz njemačke podmornice: Pogledajte za kakav se rat NATO sprema

U sklopu NATO vježbe Strike Warrior, britanski komandosi izveli su složenu operaciju iz njemačke podmornice Type 212A. Saznajte kako se NATO priprema za sukob visokog intenziteta.

prije 2 h
Ratni snimatelj Petar Malbaša nakon obljetnice 126. brigade u Sinju: “Danas ih je bilo malo, baš malo. Premalo!”

Ratni snimatelj Petar Malbaša nakon obljetnice 126. brigade u Sinju: “Danas ih je bilo malo, baš malo. Premalo!”

Ratni snimatelj Petar Malbaša emotivno o 35. obljetnici 126. brigade HV-a u Sinju. Izrazio je tugu zbog malog broja okupljenih branitelja i propadanja sjećanja na Domovinski rat.

prije 2 h
Ne smrdi samo u Zagrebu, već i u Našicama: 'Štipa za oči, vani nije za živjeti'

Ne smrdi samo u Zagrebu, već i u Našicama: 'Štipa za oči, vani nije za živjeti'

Građani Našica ogorčeni su smradom i prašinom zbog spaljivanja otpada iz Gospića u cementari Nexe. Oporba kritizira odluku Vlade, dok Nexe tvrdi da je otpad bezopasan.

prije 2 h
VELIČANJE RATNIH ZLOČINA I PUT PREMA EU: Što Splitska deklaracija stvarno znači za SrbijuIstaknuto Najčitanije 0:20

VELIČANJE RATNIH ZLOČINA I PUT PREMA EU: Što Splitska deklaracija stvarno znači za Srbiju

Analiza Splitske deklaracije MED9: Iako ne imenuje Srbiju, naglašava predanost pomirenju i odbacivanje veličanja ratnih zločina kao uvjet za EU članstvo. Politička težina i budući utjecaj.

prije 2 h

Prikazano 12 od 109577 članaka.