DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA I ŠKABRNJE

Krajem 2019. godine, Sabor je izglasao novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, u kojem je uveden novi blagdan (praznik) - 18.11., Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, kao trajno sjećanje na sve žrtve u Domovinskom ratu.

U Vukovaru se vodila najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. Jugoslavenska narodna armija, uz pomoć srpskih paravojnih snaga, držala je grad pod opsadom 87 dana. Opsada grada trajala je od kolovoza do studenog 1991. godine, i tijekom tog perioda na sam grad padalo je nekoliko tisuća granata dnevno. Pokušavali su slomiti otpor šačice hrvatskih branitelja, u čemu su uspjeli 18. studenoga, kada su započele masovne likvidacije branitelja i civila. Dio branitelja pokušao se izvući iz grada tijekom proboja. U tom razdoblju, to je bila najžešća bitka u Europi od 1945. godine, a Vukovar je bio prvi veći europski grad potpuno uništen od Drugog svjetskog rata. Najveći organizirani i masovni zločin dogodio se nad ranjenicima iz bolnice u Vukovaru, braniteljima i civilima, od kojih je 200 identificirano iz masovne grobnice na Ovčari, dok se za pedesetak osoba još uvijek traga. Pokolj na Ovčari bio je ratni zločin počinjen od strane pripadnika JNA i srpskih paravojnih snaga u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine, tijekom srpske okupacije Vukovara. Ovčara je bila farma u sklopu vukovarskog poljoprivrednog kombinata VUPIK-a, gdje su bili hangari za skladištenje, a zločinci su ih koristili kao koncentracijski logor. U logoru su pijani uniformirani pripadnici Teritorijalne obrane, JNA i drugi činili strahote, premlaćujući, maltretirajući i terorizirajući zarobljenike, te su ih na kraju odveli na streljanje. U bitci za Vukovar sudjelovalo je oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. godine. Do tragičnog sloma obrane grada poginulo je 1624 osoba, a više od 2500 je ranjeno. Iz grada je prognano oko 22 tisuće stanovnika. Prema podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kroz Velepromet je prošlo oko 10.000 osoba, a ubijeno je više od 700 zatočenika. Okupacija Vukovara potrajala je sve do 15. siječnja 1998., do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nakon koje su se Vukovarci počeli vraćati svojim domovima koje je trebalo obnoviti. Kolona sjećanja svake godine kreće iz dvorišta nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" u Vukovaru, te se kreće gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Kolonu sjećanja predvode stjegonoše, a zastavu 204. vukovarske brigade nosi vukovarski branitelj umirovljeni pukovnik Antun Dugan. Na tisuće građana posjećuje Vukovar kako bi odali počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad. Na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odaje se počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama rata, te se moli za iscjeljenje svih koji su na bilo koji način bili ranjeni posljedicama ratnih stradanja.

JNA i paravojne postrojbe razarale su Škabrnju, a branitelji Škabrnje tri mjeseca su odolijevali njihovim napadima. 18.11. istog dana kada je Vukovar pao, u zadarskom zaleđu, nemilosrdnom akcijom etničkog čišćenja pala je i Škabrnja. Zauzimanjem Škabrnje, zločinci su ubili i masakrirali 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Škabrnja i selo Nadin etnički su očišćeni od nesrpskog stanovništva i pripojeni Republici Srpskoj Krajini, gdje su ostali sve dok ih hrvatske snage nisu reintegrirale u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske 1995. godine. Sveukupno, u Domovinskom ratu, Škabrnja je imala 55 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata, još je šest mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Do oslobođenja mjesta u Oluji 1995. godine, u Škabrnji je ubijeno 86 osoba. Škabrnja je, uz Vukovar, simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. Kolonu sjećanja u Škabrnji svake godine pohode građani iz cijele Hrvatske, a kolona kreće Ulicom 18. studenoga 1991. prema mjestu masovne grobnice. Kod središnjeg križa i spomen-obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji odaje se počast za sve škabrnjske žrtve. Do danas nema nijednog osumnjičenog ni okrivljenog za masakr počinjen u Škabrnji.

I ove godine, na 32. godišnjicu stradanja Vukovara, od vukovarske bolnice prema memorijalnom groblju kretala se Kolona sjećanja, u spomen na dan kada je 1991. slomljena hrvatska obrana Vukovara. U koloni je bilo oko 150 000  tisuća hrvatskih građana, s hrvatskim braniteljima i ratnim stradalnicima Vukovara.

Kristijan Fereža/PDN

FOTOGALERIJA KOLONE SJEĆANJA - VUKOVAR 2023