Danas je Dan planeta Zemlje. Postoji li više uopće scenarij da izbjegnemo distopijsku budućnost?

Hamid je rekla da kada sada posjeti svoj rodni grad Delhi, ima osjećaj kao da "stavite glavu u pećnicu"

Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja, ove godine na temu „Investiraj u naš planet“, čime se podsjeća da čovječanstvo treba uporno i hrabro djelovati kako bi se ostvario pozitivan pomak u borbi s klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.

Dan planeta Zemlje obilježava se globalno po 53. put, a poziv je upućen svima – vladama, javnom, privatnom i nevladinom sektoru te građanima da se ujedine radi dobrobiti Zemljišta i vlastite budućnosti, poručuju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

 

Prednosti zelene ekonomije

 

“Prigrlimo zelenu ekonomiju kako bismo iskoristili sve njezine prednosti. Sigurna i stabilna budućnost zahtijeva angažman i široku podršku sveukupne javnosti”, ističe ministarstvo i ponovno upozorava da su klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji za Zemlju i čovječanstvo.

Zbog porasta temperature i globalnog zagrijavanja otpaju se ledenjaci, posljedično slabe vitalne bitne morske struje (npr. Golfska), podiže se razina mora, više se zagrijava i zakiseljava, a na kopnu se povećava broj i trajanje sušnih razdoblja, količina i raspodjela oborina.
Kako bismo ublažili negativne utjecaje, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova i težiti klimatski neutralnom društvu. Potrebni su prijelaz na obnovljive izvore energije, povećanje urbanih površina zasjenjenih krošnjama drveća i novih zelenih površina, novogradnja s integriranim zelenim krovovima ili solarnim elektranama.

Upozorava se da su oprašivači važna skupina životinja čija ugroženost ima drastične posljedice za poljoprivrednu proizvodnju, pa su ekološka poljoprivreda i ulaganja u obnovu prirodnih staništa neizostavan doprinos za budućnost planeta i održivost hrane.

Pojedinci mogu doprinijeti tako da ne koriste štetna sredstva za zaštitu biljaka, a travnjake ne kose prerano ni prečesto, da sade voćke i druge ljekovite i zavičajne biljne vrste u vrtovima i balkonima.

Ekosustave možemo čuvati pazeći da u zavičaj ne unosimo i ne širimo invazivne strane vrste, a ulaganjem u očuvanje morskog okoliša kroz smanjenje onečišćenja i održivo korištenje morskih resursa doprinosimo postizanju ravnoteže između ljudskih aktivnosti i prirodnih resursa.

 

Cilj Hrvatske do 2030. povećati zaštićenu površinu mora

 

Cilj Hrvatske je do 2030. povećati zaštićenu površinu mora pod nacionalnom jurisdikcijom s trenutnih 12,6 posto na 30 posto.
Obnova ekosustava na području Jabučke kotline kao trajne posljedice koordinirane zaštite tog prostora između Hrvatske i Italije najbolji je primjer pozitivnog učinka na riblji stok.

Ekosustavima posebno šteti otpadna plastika. Procjenjuje se da svaki stanovnik Hrvatske godišnje stvori oko 79 kilograma otpada od plastike, od čega polovica završi na odlagalištima otpada.

Smatra se da čak oko 80 posto ukupnog otpada u Sredozemnom moru čini mikroplastiku, koja nastaje raspadanjem i usitnjavanjem plastičnog otpada u moru, a čestice mikroplastike već nalazimo u vjerojatnostima morskih organizama.

Zelena akcija na Dan planeta Zemlje na Strossmayerovom trgu u 16 sati organizira klimatsku prosvjed uz slogan “Dignimo glas, ne temperaturu”. Pozivaju Vladu da donese zeleni i pravedan novi plan za Hrvatsku, a Hrvatski sabor proglasi “klimatsko izvanredno stanje”.

Ovo su godine u kojima vlade odlučuju hoćemo li napraviti sve što je u našoj moći sačuvati naš planet za buduće generacije. Rješenja su poznata, a prvo na listi je hitno izbacivanje ugljena, nafte i plina te povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, poručuju iz Greenpeacea.

 

Hrvatska ima ogroman potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije

 

“Istovremeno, naša Vlada, koja na papiru podržava zelenu tranziciju, najavljuje nova ulaganja u fosilni plin”, upozorava Petra Andrić iz Greenpeacea uz poruku kako Hrvatska ima ogroman potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, pogotovo sunca i vjetra.
Sva nova ulaganja trebaju ići u smjeru održive energetike, a Dan planeta Zemlje ne smije biti dan za greenwashing – davanje lažnih obećanja političara i korporacija, poručuju iz Greenpeacea.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da se godišnje zbog ilegalnih sječe šuma gube područja veličine Portugala, što kao izravnu posljedicu ima još pogubnije klimatske promjene i veći postotak gubitka bioraznolikosti.

“Održivi razvoj, održivo poslovanje i održivi planet naša jedina su opcija”, poručuju iz WWF-a.

 

Prosvjedi protiv globalnog zatopljenja i distopijske budućnosti

 

Borci za klimatske promjene okupili su se ispred zgrade britanskog parlamenta uoči Dana planeta Zemlje kako bi pokrenuli akciju protiv globalnog zatopljenja i izbjegavanja distopijske budućnosti, dok su se volonteri diljem svijeta pripremali za sadnju drveća i čišćenje smeća.

Dan planeta Zemlje ove godine uslijedio je nakon tjedna ekstremnih vremenskih uvjeta s rekordno visokim temperaturama u Tajlandu i strašnoj toplinskoj vali u Indiji, gdje je najmanje 13 ljudi umrlo od toplinskog udara na ceremoniji prošlog vikenda, piše Reuters.

Klimatolozi upozoravaju da bi prosječne globalne temperature mogle doseći najvišu razinu svih vremena 2023. ili 2024. godine.

“Klimatski utjecaji su tu”, rekla je u petak Areeba Hamid, suizvršna direktorica Greenpeacea UK, dok su aktivisti za klimatske promjene hodali ulicom ispred parlamenta, neki odjeveni u zelene kostime i zeleno obojeni.

Hamid je rekla da kada sada posjeti svoj rodni grad Delhi, ima osjećaj kao da “stavite glavu u pećnicu” i da je toplinski val u Londonu 2022. bio poput “distopijskog filma”, poručujući “to što više ne možemo priuštiti”.

Aktivisti predvođeni skupinom Extinction Rebellion okupili su se u Londonu kako bi započeli četverodnevnu akciju pod nazivom “The Big One”, koja se sklopila s Danom planeta Zemlje.

Oko 30 tisuća ljudi prijavilo se za obiteljske skupove i marševe, označavajući promjenu strategije skupine poznatih po svojim razornim taktikama, uključujući blokiranje ceste, bacanje boje i razbijanje prozora.

Globalno je došlo do bure aktivnosti uoči Dana planeta Zemlje, s planiranim događajima u Rimu i Bostonu i velikim kampanjama čišćenja jezera Dal u indijskom Srinagaru i uraganom pogođenog Cape Corala na Floridi.

U Peruu su šamani u petak prinijeli žrtvu “Pachamami”, odnosno Majci Zemlji. Držeći žuto cvijeće i zvečke, šamani su hodali oko papier-mache kugle dok su izvodili ritualno čišćenje.

 

Rituali predaka – čije podrijetlo leži u autohtonim kulturama Perua – izvode se kako bi se zahvalili Zemlji i izgradili svijest o planetu, rekao je Walter Alarcon, predsjednik Međunarodne organizacije šamana iscjeljivanja Perua.

Ranije ovog tjedna američki predsjednik Joe Biden obećao je povećati sredstva za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena i suzbiti krčenje šuma u brazilskoj amazonskoj prašumi tijekom sastanka s najvišim svjetskim čelnicima.

Vlade nisu ispunile obećanja u Pariškom sporazumu iz 2015. da će ograničiti zagrijavanje klime preusmjeravanjem fosilnih goriva, usred krize uključujući covid-19, rusku invaziju u Ukrajini, nestašicu hrane i zategnute veze između Kine i SAD-a.

U izvješću UN-ovog Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) kaže se da je planet na putu da se zagrije za više od 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijska vremena – što je ključni prag za još štetnije utjecaje između 2030. i 2035. godine.

“Brzo se zatvara prozor mogućnosti da se osigura životna i održiva budućnost za sve”, rekao je IPCC. “Izbori i radnje provedene u ovom desetljeću imat će utjecaj sada i tisućama godina”.